DEMONSTRACIJA MOĆI Svijet bruji o incidentu s kineskim avionom, ali Peking je poslao SAD-u puno ozbiljniju poruku - nosačem aviona
Kineska strana time želi pokazati da posjeduje sposobnosti blokade i napada na američku bazu u slučaju izbijanja sukoba
“Kina nikada neće napasti američku vojnu bazu na Guamu sve dok američka vojska ne napadne Kinu ili se počne miješati u pitanja Tajvana, ali posjedovanje takvih sposobnosti sredstvo je odvraćanja potencijalnih američkih provokacija”, piše Global Times, glasilo kineske Partije na engleskom.
Japanski su vojni izvori potvrdili da je kineska borbena skupina, koju vodi nosač zrakoplova Liaoning (klase Kuznjecov), plovila u blizini otoka Guam. Skupina je ušla dublje u vode zapadnog Pacifika od 23. do 25. prosinca i plovila zapadno od otoka pod američkom kontrolom koji Beijing/Peking prisvaja. U ponedjeljak se borbena skupina počela vraćati prema vodama istočno od Tajvana, prenosi Global Times.
Japansko ministarstvo nije dalo točne koordinate plovidbe nosača zrakoplova, ali u The Wall Street Journalu, prema objavljenom zemljovidu, procjenjuju da je borbena skupina plovila unutar 500 nautičkih milja od Guama.
Dva incidenta
U četvrtak je američko Indo-Pacifičko zapovjedništvo objavilo da je “pilot lovca J-11 mornarice kineske Narodnooslobodilačke vojske izveo nesiguran manevar tijekom presretanja zrakoplova RC-135 američkih snaga”. Opasan se susret dogodio još 21. prosinca. Kineski je pilot, tvrde američki izvori i potvrđuju to objavljenom video snimkom, letio ispred i unutar 20 stopa od nosa američkog izviđačkog zrakoplova prisiljenog poduzeti manevre izbjegavanja kako bi izbjegao sudar.
Oba su slučaja obznanjena naknadno što pokazuje da ih je američka vojska pomno analizirala. Opasni se let uvijek lako pretvori u ozbiljan incident, ali plovidba borbene skupine nosača Liaoning strateški je ozbiljnija. Kineska strana time želi pokazati da posjeduje sposobnosti blokade i napada na američku bazu u slučaju izbijanja sukoba. Američka strategija u Pacifiku se i dalje oslanja na dvije otočne linije koje služe ograničavanju kineskog pristupa moru. U prvoj su liniji ključne točke Japan i Tajvan, a završava u Vijetnamu, dok središnju poziciju u drugoj ima Guam.
Priprema za Tajvan?
Ovakve situacije, kao i sad već gotovo redovite ulete kineskih ratnih zrakoplova preko medijane linije u Tajvanskom tjesnacu, možemo očekivati u sljedećem razdoblju. Vlasti u Beijingu ne odustaju od pripajanja Tajvana matici zemlji ako bude potrebno i silom. Kad je riječ o sposobnostima kineske vojske mišljenja se razlikuju, neki smatraju da već posjeduje potrebne kapacitete, drugi smatraju da će ih ubrzo imati, a treća skupina licitira s godinama od 2027. do 2030. od kad treba početi odbrojavati do kineskog napada. Procjena je, ipak, da se NR Kina ne kani upuštati u vojni sukob svjesna da bi to izazvalo globalnu krizu te ju izložilo mogućem napadu Indije, a Narodnooslobodilačka vojska sasvim sigurno nije sposobna voditi rat na dvije tako velike bojišnice.
Može se zaključiti da su oba slučaja demonstracije snage - posebno kad je riječ o nosaču zrakoplova kojim Partija pokazuje da može djelovati i na otvorenom moru daleko od obale - izravna posljedica novog američkog obrambenog proračuna koji je ‘težak’ 858 milijardi dolara od čega su dvije milijarde namijenjene naoružavanju Republike Kine na Tajvanu. Kinesko je ministarstvo vanjskih poslova objavilo da američki zakon o proračunu, potpuno zanemarujući činjenice, “pojačava narativ o "kineskoj prijetnji", otvoreno se miješa u unutarnje stvari Kine te napada i diskreditira Komunističku partiju Kine (CPC). Ovo je ozbiljna politička provokacija protiv Kine”. Na što je mornarica odgovorila slanjem borbene skupine prema Guamu.
SAD je sve ostavio bez posebne reakcije.
