Do jučer miroljubive europske države ozbiljno se spremaju za rat: Uvode vojni rok čak i za žene

'MORAJU DOPRINJETI'

Prema zakonu kojeg je usvojio danski parlament u lipnju 2023. godine, Danska će zahtijevati od žena s navršenih 18 godina nakon 1. srpnja 2025. godine da se prijave za procjenu za mogući vojni rok, usklađujući mjere koje su na snazi za muškarce.

Inače, u Danskoj se prvo regrutiraju volonteri, dok se preostali izvlače lutrijom. Što se žena tiče, kojih je među regrutima prošle godine bilo oko 24 posto, do sada bilo dopušteno dragovoljno služenje vojske.

“U situaciji u kojoj je svijet danas, potrebno je imati više ročnika, i mislim da i žene trebaju doprinijeti tome jednako kao i muškarci”, rekla je Katrine, ročnica Danske kraljevske gardijske pukovnije.

Foto: Pixabay

Vojnikinjama prilagođavaju opremu

Oružane snage sada su u procesu prilagođavanja vojarni kako bi bile bolje opremljene za žene: “Razne stvari se moraju poboljšati, posebno što se tiče opreme. Sada su napravljene za muškarce, tako da su primjerice ruksaci preveliki, kao i uniforme”, rekla je Katrine.

Danska, koja se s drugim NATO saveznicima prošli tjedan složila povećati potrošnju na obranu, planira postupno povećati trajanje vojnog roka s četiri na 11 mjeseci u 2026. godini te povećati broj ročnika s oko 5000 koliko ih je sad, na 7500 do 2033. godine.

No, Danska nije jedina niti prva europska zemlja koja je odlučila novačiti žene. Prvog siječnja 2018. godine Švedska je ponovno uvela obvezni vojni rok za sve građane, neovisno o spolu, a broj ročnica im raste iz godine u godinu. U 2022. godini ta brojka je bila 20 posto, dok je u 2024. godini zabilježeno čak 24 posto ročnica.

Danska nije jedina: “Ulošci i tamponi u vojnim barakama su normalni”

Ravnopravnost spolova očituje se i u činjenici što je posve normalno vidjeti tampone i uloške u kupaonica vojnih baraka diljem Švedske. “Želimo omogućiti ročnicama da imaju na raspolaganju sve zalihe koje su im potrebne”, rekao je savjetnik za ravnopravnost spolova u švedskim oružanim snagama Per Oster.

Norveška je 2015. postala prva članica NATO-a i prva europska država koja je uvela obvezni vojni rok za svoje građane, neovisno o spolu. Postotak žena u norveškim oružanim snagama je u stalnom porastu, a 2020. godine čak 33 posto od ukupnog broja ročnika koji su odslužili vojni rok su pravo bile – žene.

Norveške oružane snage, pak, odabiru najbolje kandidate, najprije putem online procjena, a potom i kroz fizičke testove. U 2023. odabrano je 24 600 muškaraca i žena za fizičke testove, a među njima je odabrano konačnih 9 840 od čega su 36 posto bile žene.