Država će financijski poticati spajanje općina

Reforma lokalne samouprave putem funkcionalnog spajanja općina sa slabim administrativnim i fiskalnim kapacitetima mjera je koja se u različitim izbornim i vladinim programima najavljuje godinama, piše u srijedu Večernji list.

Riječ je o ideji da više manjih općina objedini poslove koje teško same mogu financirati pa da se iz jednog zajedničkog ureda, ustanove ili poduzeća upravlja, primjerice, izradom prostorne dokumentacije, vrtićima, komunalnim poslovima i sl. za sve njih. No, prije svega je valjalo analizirati za koje bi općine i koju vrstu poslova to uopće bilo isplativo, kako financijski tako i kroz bolju uslugu za građane, navodi dnevnik.

U tu je svrhu Ministarstvo uprave još 2018. godine, za vrijeme ministra Lovre Kuščevića, potpisalo ugovor s Ministarstvom europskih fondova na temelju kojega je trebala biti napravljena analiza kapaciteta općina i katalog poslova koje one obavljaju.

Optimizacija sustava lokalne i područne samouprave, kako se zvao projekt, trebala je biti zgotovljena do kraja 2020. godine, no to se nije dogodilo pa je čitava priča pomalo pala u zaborav. Novi zamah ovom poslu dao je, međutim, Nacionalni plan oporavka i otpornosti na temelju kojega je Hrvatskoj prošlog mjeseca iz EU uplaćen predujam od 6,14 milijardi kuna za reformske zahvate, među ostalim i u javnoj upravi.

U Ministarstvu pravosuđa i uprave uvjeravaju kako su se sada ozbiljno primili ovog posla i najavljuju da će vrlo brzo završiti postupak javne nabave za provedbu ovog projekta.

“Potpisivanje ugovora s odabranim ponuđačem trebalo bi uslijediti za najviše mjesec dana, a on će onda imati rok od šest mjeseci za analizu i izradu kataloga poslova u lokalnoj samoupravi”, rečeno je Večernjem listu jučer u ovom ministarstvu. Otkrivaju i kako plan nije analizirati poslovanje svih 555 jedinica lokalne samouprave, nego na uzorku od 40 manjih općina zaključiti koji bi se poslovi mogli obavljati objedinjeno za više njih.

Na temelju ovog projekta, ministarstvo Ivana Malenice u sljedećem bi razdoblju trebalo odraditi i ostale aktivnosti vezane uz optimizaciju koje je predvidio Nacionalni plan oporavka. Preciznije, do kraja 2023. trebale bi biti gotove “smjernice za zajedničko izvršavanje pojedinih poslova i stvarno spajanje jedinica na temelju dobrih praksi EU”, dok bi cjeloviti sustav podrške funkcionalnom i stvarnom povezivanju jedinica trebao biti gotov do lipnja 2025. godine, donosi Večernji list.