Dug bolnica je astronomski: Suočili se državni tajnik i predstavnik veledrogerija
Dugovi bolnica veledrogerijama za lijekove narasli su na povijesno najviši iznos od 600 milijuna eura, od čega je 400 milijuna dospjeli dug, što je približna cijena Pelješkog mosta. Zašto iz godine u godinu sve više trošimo na lijekove? Zašto u hrvatskim ljekarnama vlada nestašica lijekova?
'Nema sustavnog rješenja i mi smo prisiljeni, kada dug pređe određenu granicu naših mogućnosti financiranja, intervenirati kroz upozorenja preko medija, jer opetovano pozivanje vlade, tj. Ministarstva na sastanak na sustavno rješavanje problematike duga prema veledrogerijama se ne događa. Tako da ne bi nazvao igrokaz, ali u principu jednostavno, kad nemate sugovornika, morate tražiti druge kanale komunikacije', napomenuo je Jasmin Huljaj, potpredsjednik Udruge veledrogerija u HUP-u gostujući u emisiji HRT-a 'Otvoreno'.
Huljaj dodaje da se treba napraviti sustav koji je održiv, 'u kojem svako izvršava svoje obaveze u zadanim zakonskim rokovima, koji su kod nas 30, a po izuzetku 60 dana'. Pojašnjava da uvijek ispunjavaju distribuciju, unatoč otvorenom dugu. Ipak, bilo je faza kada se prijetilo da će se prekinuti isporuka.
'Bilo je trenutaka kad stvarno, kad ste pred zidom, kad jednostavno vi više robu ne možete dobiti zbog svojih dugova prema proizvođačima(...), ali s obzirom na povećanje svih troškova zadnjih par godina, mi upozoravamo već zadnje dvije godine Ministarstvo zdravstva i financija, da ono što smo 2021. nekad govorili o 180 dana prema bolnicama i 120 dana prema ljekarnama više nije održivo. Jer jednostavno su nas i pritisli troškovi poslovanja, a i troškovi financiranja. Danas je kredit u banci uzet 4-5% kamata i mi ne možemo više besplatno financirati zdravstveni sustav, jer i naši su u biti limiti zaduživanja pri vrhu', istaknuo je.
Nestašica lijekova
Naglasio je da Hrvatska nije značajnije osjetila nestašicu lijekova.
'Hrvatska, zahvaljujući i hrvatskim proizvođačima Pliva, Jadran Galenski, Belupo, Farma plus susjedne zemlje Krka, Sandoz i ostali mali proizvođači, u Hrvatskoj su osigurali da mi ne osjetimo značajno nestašice lijekova. Uvijek je postojao alternativni lijek ili čista generička paralela ili lijek u istoj terapijskoj grupi', kazao je.
Tomislav Dulibić, državni tajnik u Ministarstvu zdravstva referirao se na 'povijesno visok dug' te kazao da je 2016. kad je dobio prvi mandat, dug bio 8,8 milijardi kuna, a danas iznosi 600 miliona eura, što je 4,5 milijarde kuna.
'Što se ročnosti tiče, mi smo sad na 120 do 180 dana, 120 za ljekarnički kanal, 180 dana za bolnice. KBC-ovi su onda bili među 350 i 500 dana, a opće bolnice određene su bile preko 1000 dana. Znači, ne možemo reći da je sad povijesno', rekao je.
Ipak, dospjeli dug bolnica veledrogerijama u ovom trenutku iznosi 400 milijuna eura. Dulibić je napomenuo da se taj dug akumulira, 'to je stanje koje traje već 25-30 godina'.
'Zadnji put je HZZO bio u plusu, čini mi se, 1998. godine je prije ono što je potpisan kolektivni ugovor 1998. godine, s kojim su se povisile plaće djelatnika u zdravstvu i više nikad nije bio pozitivno poslovanje. Znači, onda sigurno postoji taj dug. To vam je 26 godina', kazao je.
'Morate znati da troškovi zdravstva svugdje u svijetu rastu godišnje 8-10%', napomenuo je Dulibić.
'Mi smo isto tako podigli plaće u našem mandatu zdravstvenim djelatnicima preko 100% ukupno i morate znati da većina odlazi na plaće', nastavio je.
Pojasnio je da ravnatelj bolnice dobije limit, isplati plaću i vrlo malo mu ostane u trenutnom sustavu financiranja da može isplatiti troškove za potrošni materijal i ljekove. Na upit što će se učiniti da se to promiojeni, Dulibić kaže da se mnogo toga već učinilo.
'Mi smo prije dvije godine u koronakrizi intervenirali. Mi smo imali četiri intervencije godišnje', rekao je.
