Đurđević: Država ne može pobjeći od odgovornosti za premlaćivanje migranata

O nasilnom postupanju hrvatske policije na granici, istrazi, kršenju ljudska prava i međunarodnih zakona te odgovornosti države i eventualnim posljedicama u emisiji Novi dan govorila je profesorica sa Pravnog fakulteta u Zagrebu, Zlata Đurđević.

“Tu postoji više razina odgovornosti. Stegovna odgovornost osoba koje su to počinile je jedna od njih. Ovo je nedvojbeno i kaznena odgovornost s obzirom da u Kaznenom zakonu imamo zabranu mučenja, nečovječnog i ponižavajućeg postupanja. Svakako bi trebali krenuti izvidi. Postoji i odgovornost Države za postupanje svojih službenika ili agenata Države kako se to smatra u međunarodnom pravu, koja je objektivna. Očito postoji i više stegovnih djela i kaznenih djela i zloupotreba položaja. Dobro je da je vlast brzo reagirala jer ovaj incident povlači najtežu odgovornost pred međunarodnim sudovima i kršenje međunarodnih obveza RH u odnosu na najtežu povredu, a to je zabrana mučenja i nečovječnog i ponižavajućeg postupanja.

Hrvatska ima odgovornost kao Država jer je potpisnica i članica UN-a, Ženevskih konvencija, Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i Konvencije UN-a o zabrani torture. Ako njezini službenici ili agenti čine takva nedjela i postupaju izvan svojih ovlasti, Država odgovara, ne može se izvući od odgovornosti. Pred Europskim sudom za ljudska prava već postoji niz postupaka koji se protiv RH vode zbog postupanja prema migrantima. Prijeti nam pokretanje postupaka ne samo pred Europskim sudom za ljudska prava nego i pokretanje eventualnog postupka EK zbog kršenja prava EU jer postoji direktiva na koji način se vraćaju osobe kada ilegalno ulaze i kršenje obvezne norme međunarodnog prava, a to je zabrana premlaćivanja jer te osobe koje prelaze granicu ne predstavljaju opasnost”, rekla je.

“Mora se provesti neovisna istraga, ne MUP nego DORH”

“Mora se hitno provesti detaljna istraga postupanja, ali koja je neovisna. Mora biti neovisna u institucionalnom i u hijerarhijskom smislu. Dakle ne da MUP provodi unutar sebe takvu istragu nego nego bi to morao učiniti DORH. Uvjet neovisne istrage je da uključite i žrtve, da se ispitaju žrtve, iz njihove perspektive bi se moralo vidjeti o čemu se radi, da bi Država eventualno smanjila svoju odgovornost. Nedvojbeno je da su to počinili policajci, što je priznao ministar. Ovo dovodi u pitanje niz obveza koje Hrvatska ima pred međunarodnim pravom.

Država odgovara i ako nemate direktnih naloga za takvo postupanje. Ako je riječ o kršenju Zakona, Država je dužna spriječiti takva postupanja.

“Svi elementi o mučenju i nečovječnom postupanju su učinjeni”

Objasnila je i kako postoje četiri elementa propisana definicijom u Konvenciji o zabrani torture i zaštiti ljudskih prava.

“Mi u ovom postupanju možemo prepoznati sve elemente koje postoje kada je riječ o mučenju ili nečovječno postupanje. Mora se raditi o nanošenju boli ili teške psihičke ili fizičke patnje. To je sad pitanje intenziteta, je li riječ o mučenju ili nečovječnom postupanju.

Mora se raditi o namjernom takvom postupanju. Cilj mora biti zastrašivanje, a vidimo da u ovom slučaju je. Mora biti počinjen od strane policajaca odnosno državnih službenika. Dakle, imate sva četiri elementa koja su propisana definicijom u Konvenciji o zabrani torture i zaštiti ljudskih prava”, kaže.

“Ako EK pokrene postupak slijede nam teške financijske sankcije”

Zabrana mučenja je obligatorna:

“Ako se dogodi da Europska Komisija pokrene postupak protiv RH vrlo teške financijske sankcije mogu nastupiti protiv RH. To nije isto kao pred Europskim sudom za ljudska prava. Zabrana mučenja i nečovječnog postupanja je obligatorna norma međunarodnog prava.

Tu nema ograničenja i derogacije, Država ne može ni pod kojim uvjetima prekršiti tu normu odnosno reći da je bio neki drugi interes koji nam je važniji i koji opravdava mučenje i nečovječno postupanje”, zaključuje.