Dvije milijarde eura iz Frankfurta Hrvatskoj najvažnija je vijest u koronakrizi
To je od velike važnosti jer od početka koronakrize kuna slabi u odnosu na euro te je vrlo brzo s razina od 7,4 kune za euro pala na 7,6 kuna za euro. Cijelo vrijeme HNB je u novčarski sustav puštao eure i otkupljivao kune, na što je potrošio 2,5 milijardi eura iz svojih međunarodnih pričuva, a koje su na početku krize iznosile golemih 19 milijardi eura.
ECB je swap linijom pružio ruku HNB-u i poručio mu da stoji iza njega u obrani tečaja te da stoji iza cijele Hrvatske ako joj bude trebalo nadomjestiti eure koje nam inače tijekom špice sezone donose turisti i koji se zarađuju izvozom naših proizvoda na europska tržišta. Swap linija može se koristiti ako državi zatrebaju euri za vraćanje obveznica izdanih u toj valuti, na što isto pazi HNB.
'Vidjeli ste da je ECB u komunikaciji s HNB-om poslao odgovor na zahtjev HNB-a. To je jako dobra i pozitivna vijest. Omogućili su nam tzv. swap liniju, i to prvi put zemlji koja nije u eurozoni. ECB-u damo 15 milijardi kuna, a nama ECB dvije milijarde eura. Tako se daje poruka našim financijskim institucijama i europskim tržištima', komentirao je u četvrtak premijer Andrej Plenković.
Doduše, treba ga ispraviti, jer osim Hrvatske otvorenu swap liniju s ECB-om ima Danska i ona je tijekom ove krize povećana s 12 na 24 milijarde eura.
Ekonomist Velimir Šonje na svojem portalu Ekonomski lab piše: 'HNB i bez valutnog swapa ima dovoljne devizne rezerve za tri koronakrize. Međutim povećanje upravo ovog financijskog instrumenta ima posebno značenje. ECB je de facto prihvatio velik iznos kuna bez dodatnog osiguranja kao kolateral za izdavanje eura. Ovime je posredno, ali i de facto, kuna prihvaćena kao dio europskog monetarnog sustava. To je iskaz velikog povjerenja ECB-a u kunu, HNB i hrvatsku državu.'
Da je riječ o vijesti od velike važnosti, potvrđuje nam i ekonomist Damir Novotny: 'To je uobičajena transakcija u eurozoni, a osim Danskoj, sada je ponuđena i nama, između ostalog zato što smo otpočeli proces uvođenja eura u Hrvatsku.'
'Oni nam sada prodaju određenu količinu eura, s mogućnošću da nakon nekog vremena ponovno otkupimo kune. To je izvrsno jer povećava količinu deviza kojima raspolaže HNB, osigurava se vanjska likvidnost i inozemni dugovi će se moći normalno vraćati', pojašnjava detalje Novotny.
Damir Novotny: Jedino čega se plašim eventualna je eksplozija vanjskog duga ako se Vlada krene zaduživati
Izvor: Pixsell / Autor: Goran Kovacic/PIXSELL
Napominje kako osim ovog mehanizma Hrvatska poslije ulaska u eurozonu može koristiti i europski monetarni stabilizacijski mehanizam, a koji također brani od vanjskih ekonomskih šokova i na raspolaganje će nam staviti nekoliko milijardi eura.
'Kada uđemo u tečajni mehanizam, što bi se prema svemu sudeći trebalo dogoditi do kraja ove godine, mi bismo već mogli koristiti i taj mehanizam. Jedino čega se plašim je eventualna eksplozija vanjskog duga ako se Vlada krene zaduživati. U ovoj situaciji stožerni prihod proračuna, PDV, podbacuje jer ljudi ne troše, zbog čega bi bilo razumno očekivati da se krene u rezanje plaća javnom sektoru. No njima je to pak nemoguće objasniti, kao da žive u prošlom stoljeću', zaključio je Novotny.
