DZS: ‘Preporuka je da u sredinama u kojima žive pripadnici manjina i popisivači budu pripadnici manjine’
“Državni zavod za statistiku će prije izbora popisivača Županijskim popisnim povjerenstvima dati upute u kojima će, među ostalim, biti preporuka da u sredinama u kojima žive pripadnici nacionalnih manjina popisivanje na terenu obavljaju popisivači pripadnici te manjine ukoliko zadovoljavaju propisane kriterije za odabir popisivača (najmanje završena srednja škola, dobra informatička pismenost, punoljetnost). (…) Zastupljenost popisivača određene nacionalne manjine ovisi o udjelu te nacionalne manjine na tom području i to nije nikakva novost, tako je bilo i 2011. i 2001. godine što se pokazalo izuzetno dobrom praksom.“, odgovorili su na upit Narod.hr-a iz Državnog zavoda za statistiku.
Na problem s popisivačima ukazao je i zastupnik i predsjednik Hrvatske konzervativne stranke, Marijan Pavliček koji je istaknuo problem s manipulacijama:
“Čim je Vlada Andreja Plenkovića prihvatila da popisivači moraju biti jednako zastupljeni što se tiče nacionalne strukture – ovisno o općini i gradu – otvorilo je sumnju u manipulacije. Zašto je nacionalnost bitna pri popisivanju? Bojim se da će prenapuhati brojke. Kao i do sada, u popis će se uvrstiti ljude koji žive u susjednim državama, posebice bih izdvojio Vukovar. Popis je bitan faktor u smislu lokalne politike. Na temelju popisa se određuje koliko pripadnika manjine mora biti u gradskim vijećima. Njihov broj mora biti razmjeran popisu za koji smo uvjereni kako ne prikazuje činjenično stanje i na taj način dolazi do političke manipulacije i mijenjanja volje birače.”, rekao je u razgovoru za Narod.hr Pavliček.
Kada i kako će se provoditi popis?
Državni zavod za statistiku poručio je kako je prvotno planiran popis za travanj ove godine odgođen zbog epidemije, a odgovorili su nam i na pitanja vezano uz manipulacije popisom.
Narod.hr: Kako će se provoditi popis?
“Zbog velike važnosti Popisa stanovništva za cijelu državu i društvo u cjelini ovako veliki projekti kao popis stanovništva iznimno se rijetko odgađaju. Od 1857. godine kad se proveo prvi moderni popis na području RH do danas bio je odgođen samo jednom i to 1941. zbog izbijanja drugog svjetskog rata. Dakle, kao i tada razlog odgode je „viša sila“ i Hrvatska nije jedinstven slučaj po pitanju odgode popisa jer je niz zemalja diljem Europe i svijeta odgodilo popis za jesen ove godine ili za 2022. godinu, među ostalim, Njemačka, Mađarska, Irska, Cipar, Grčka, Slovačka, Poljska, Portugal, Luxemburg, Ukrajina, Rusija itd. Dakle riječ je o zemljama koje kao i mi barem djelomično popisuju stanovništvo na terenu metodom osobnog intervjua. Ukoliko epidemiološka situacija bude dozvoljavala, Popis ćemo provesti pred ljeto. Ovo je prvi digitalni popis u Republici Hrvatskoj koji ćemo provoditi u dvije faze i na dva načina, a građani će moći sami odabrati način popisivanja. U prvoj fazi osobe će se moći popisati samostalno koristeći se popisnim upitnikom u elektroničkom obliku koji će biti dostupan kroz elektronički sustav e-Građani, istodobno popisujući kućanstvo i stan u kojem stanuju – takozvanom CAWI metodom. U cijelom kućanstvu bit će dovoljno da samo jedna osoba bude registrirana u sustavu e-Građani i moći će popisati sve druge osobe u svome kućanstvu. Prema našim informacijama nešto više od milijun i dvjesto tisuća osoba se bar jednom koristilo sustavom e-Građani. Za samopopisivanje potrebno je da kućanstvo koristi računalo, ima pristup internetu i koristi se sustavom e-Građani. Ako nitko iz kućanstva ne bude u sustavu e-Građani u vrijeme Popisa ili ne bude u mogućnosti sam se popisati, popisat će ga popisivač u drugoj fazi Popisa. U drugoj fazi Popisa, popisivači će na terenu popisivati sve popisne jedinice koje nisu samostalno popisane u prvoj fazi, putem osobnog intervjua s pomoću prijenosnih računala. Ujedno će kontrolirati podatke prikupljene u prvoj fazi Popisa (CAPI metodom) na način da popisivači neće provjeravati vjerodostojnost podataka koje su građani upisali u e-popisnicu, ali će obići sve adrese, uključujući i ona kućanstva koja su se popisala samostalno putem sustava e-Građani, kako bi od njih preuzeli šifru koju su dobili na kraju uspješno provedenog samopopisivanja kao dokaz da su se sami popisali.”
Narod.hr: Hoće li popisivači biti raspoređeni prema nacionalnoj zastupljenosti u određenim sredinama?
“Državni zavod za statistiku će prije izbora popisivača Županijskim popisnim povjerenstvima dati upute u kojima će, među ostalim, biti preporuka da u sredinama u kojima žive pripadnici nacionalnih manjina popisivanje na terenu obavljaju popisivači pripadnici te manjine ukoliko zadovoljavaju propisane kriterije za odabir popisivača (najmanje završena srednja škola, dobra informatička pismenost, punoljetnost). Planira se online edukacija popisivača te testiranje usvojenih metodoloških i informatičkih znanja nakon čega će se popisivači rangirati prema rezultatu ostvarenom na testu. Svaki popisivač u prosjeku treba popisati oko 500 osoba tako da će u pojedinim naseljima čak i manjim općinama biti dovoljan jedan ili dva popisivača i stoga neće uvijek biti moguće da se popisivači izaberu prema udjelu nacionalne manjine u ukupnom broju stanovnika naselja odnosno općine. Zastupljenost popisivača određene nacionalne manjine ovisi o udjelu te nacionalne manjine na tom području i to nije nikakva novost, tako je bilo i 2011. i 2001. godine što se pokazalo izuzetno dobrom praksom pogotovo na područjima gdje postoji velika jezična barijera.”
Narod.hr: Mnogi ističu problem upisivanja stanovnika koji žive u drugim državama, a navode se i na našem popisu. Koliko je takvih slučajeva i kako utječu na naš popis?
“Popisom će biti obuhvaćene popisne jedinice, a to su stanovništvo, kućanstva, te stanovi i ostale stambene jedinice koje nisu stanovi prema definiciji stana, ali se u vrijeme Popisa koriste za stanovanje. Prema Zakonu o Popisu, osobe koje se popisuju su fizičke osobe koje su državljani Republike Hrvatske, strani državljani i osobe bez državljanstva koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj te osobe koje u referentnom trenutku Popisa imaju boravište u Republici Hrvatskoj.”
Narod.hr: Ako znamo da popis ima manjkavosti, glede prethodnog pitanja, koliko prikazuje realnu situaciju i broj stanovnika Hrvatske?
“Ne možemo govoriti o manjkavosti Popisa budući da Državni zavod za statistiku primjenjuje zajednička pravila za provođenje Popisa koje je propisao Eurostat u suradnji s UN-om. Popis je prikaz stanja stanovništva u određenom trenutku, kojeg zovemo referentni trenutak Popisa. U tom trenutku želimo prikupiti broj osoba koje stvarno žive odnosno borave u RH. U Popisu 2021. za definiranje ukupnog stanovništva primijenit će se koncept uobičajenog mjesta stanovanja, u skladu s Uredbom 763/2008 Europskog parlamenta i Vijeća. Prema tom konceptu ukupnim stanovništvom naselja odnosno zemlje smatraju se sve osobe koje u tom naselju odnosno zemlji imaju svoje uobičajeno mjesto stanovanja.”, zaključuju u odgovoru za Narod.hr iz DZS-a.
