Ekonomist upozorava hrvatske umirovljenike: ‘Ovaj novac nećete nikada vidjeti’

Prošla godina bila je natprosječno uspješna za mirovinske fondove,  polovica ih je ostvarila prinos iznad pet posto, a dva su zabilježila dvoznamenkasti godišnji rast. Sve više građana prilikom odlaska u mirovinu odabire kombinaciju prvog i drugog stupa. Dosad najveći broj građana, njih 35 posto, odlučio se za tu kombinaciju. Raste i interes za dobrovoljni treći mirovinski stup.

Iako fondovi bilježe rast, mnogi umirovljenici nisu zadovoljni primanjima. Među njima je i Vesna Kosovec koja preživljava s mirovinom od oko 500 eura. “Mislim da je sustav velika zbrka i ponižavajući. Nakon 34 godine staža, uz visoku stručnu spremu i velika uplaćena sredstva, dobila sam mirovinu kakvu vidite. Moj je jedini izbor sada raditi i tražiti novi izračun kako bih povećala primanja”, kaže Kosovec za HRT.

Novac koji je 22 godine uplaćivala u drugi mirovinski stup nikada neće dobiti, on je završio u državnom proračunu. “Država koristi novac koji su ljudi uplaćivali u drugi stup, a budućim generacijama ostavlja samo obećanja”, upozorava Andrej Grubišić, financijski analitičar. Smatra da bi trebalo onemogućiti prelazak iz drugog u prvi stup jer to potkopava koncept privatne mirovinske štednje.

Kad drugi mirovinski stup postaje isplativiji?

Za razliku od prijašnjih godina, drugi stup postao je isplativiji zahvaljujući duljem trajanju štednje. Građani koji su u 2024. birali dvostruku mirovinu proveli su više vremena u drugom stupu, čime su njihova sredstva ostvarila veću kapitalizaciju, objašnjava Gordan Šumanović, predsjednik Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima. Naglašava da je trajanje štednje jedan od ključnih faktora za iznos mirovine.

Država potiče štednju u trećem stupu dodatnim potporama. Na godišnje uplate do 667 eura daje kamate od 15 posto. Prema izračunima, oni koji počnu štedjeti u dvadesetima mogu do mirovine uštedjeti gotovo 100.000 eura, dok oni koji krenu kasnije ostvaruju znatno manje iznose.

S navršenih 55 godina moguće je podići 30 posto ušteđenog iznosa, dok se preostalih 70 posto isplaćuje kroz doživotnu mirovinu ili u anuitetima na 5, 10 ili 15 godina. “Ako želite primati doživotnu mirovinu, morate je dogovoriti s jednim od dva mirovinska osiguravajuća društva u Hrvatskoj”, kaže Dijana Bojčeta, direktorica Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima.

Do novca iz trećeg mirovinskog stupa može se doći i ranije, ali samo u slučaju bolesti uz odgovarajuću medicinsku dokumentaciju. Neki ekonomisti upozoravaju da dugoročna inflacija može smanjiti stvarnu vrijednost mirovinske štednje te da postoje i drugi oblici ulaganja koji mogu donijeti veću financijsku sigurnost.