EU odgađa zabranu ruske nafte zbog krize na Bliskom istoku i poremećaja na tržištu energenata

Europska komisija odgodila je predstavljanje dugo najavljivanog prijedloga o trajnoj zabrani uvoza ruske nafte, u trenutku kada sukobi na Bliskom istoku izazivaju ozbiljne poremećaje na globalnim energetskim tržištima i održavaju cijenu barela Brenta iznad 100 dolara.

Odluka o odgodi uslijedila je nakon američko-izraelskih udara na Iran, koji su destabilizirali tržišta energenata te doveli do zatvaranja Hormuškog tjesnaca – ključnog pomorskog prolaza kroz koji se svakodnevno transportira oko petine svjetske nafte i ukapljenog prirodnog plina (LNG).

Istodobno, Komisija se suočava s napetim odnosima s Mađarskom i Slovačkom, dvjema državama članicama koje i dalje uvoze rusku naftu putem naftovoda Družba iz sovjetskog razdoblja, prenosi Euronews.

Zakonodavni prijedlog, dio plana REPowerEU, trebao je biti predstavljen 15. travnja, no taj je datum uklonjen iz službenog kalendara. „Nemam novi datum za reći“, izjavila je u utorak ujutro Anna-Kaisa Itkonen, glasnogovornica Komisije za energetiku. „Ono što vam mogu jamčiti jest da ostajemo posvećeni donošenju ovog prijedloga.“

Ponovno je naglašeno kako je odgoda izravno povezana s geopolitičkim razvojem događaja, uključujući spomenute napade i zatvaranje Hormuškog tjesnaca, koji predstavlja jedan od najvažnijih energetskih koridora na svijetu.

U međuvremenu, američki predsjednik Donald Trump u ponedjeljak je izjavio da su u tijeku „produktivni razgovori“ s Iranom s ciljem okončanja sukoba, što je Teheran odmah demantirao. Unatoč tome, njegove izjave utjecale su na smanjenje cijene nafte, pa je Brent pao s 112 na 102 dolara po barelu. Kako bi dodatno stabilizirao tržište, Washington je ublažio sankcije na rusku naftu.

Iz Europske komisije poručuju kako promjena vremenskog okvira ne znači promjenu političkog smjera. „Prijedlog će biti iznesen“, rekla je Itkonen.

Pozivajući se na izjave predsjednice Komisije Ursule von der Leyen, glasnogovornica je upozorila da bi eventualni povratak na ruska fosilna goriva nakon završetka rata u Ukrajini predstavljao „stratešku pogrešku“.

Europska unija je već ranije zabranila uvoz ruske nafte kroz postojeći režim sankcija, koji se mora jednoglasno obnavljati svakih šest mjeseci. Mađarska i Slovačka pritom imaju trajno izuzeće koje im omogućuje nastavak kupovine.

Za razliku od sankcija, novi zakonodavni prijedlog tretira se kao pitanje energetske, a ne vanjske politike, što znači da bi za njegovo usvajanje bila dovoljna kvalificirana većina. U Bruxellesu smatraju da bi takav pristup spriječio moguće blokade i zatvorio postojeće pravne praznine.

Prema planu REPowerEU, Europska unija već je donijela odluku o postupnom ukidanju uvoza ruskog plina – uključujući LNG do kraja 2026. godine te plin iz plinovoda do jeseni 2027.

Mađarska i Slovačka već su pokrenule pravne postupke protiv zabrane uvoza plina, a najavile su i mogućnost sličnih poteza u slučaju usvajanja zabrane ruske nafte.

Dvije države trenutačno su u ozbiljnom sporu s Ukrajinom oko naftovoda Družba, koji transportira rusku naftu preko ukrajinskog teritorija prema srednjoj Europi. Kijev tvrdi da je infrastruktura teško oštećena ruskim djelovanjem krajem siječnja te da su nužni popravci prije nastavka tranzita.

S druge strane, vlasti u Budimpešti i Bratislavi odbacuju takve tvrdnje, ističući da je naftovod zatvoren iz „političkih razloga“ uoči mađarskih izbora zakazanih za 12. travnja.

Spor oko naftovoda Družba dodatno je zakomplicirao financijske aranžmane, uključujući i blokadu zajma od 90 milijardi eura namijenjenog Ukrajini.