Europa ne računa na Trumpa i ulaže ogroman novac u vojsku: Ide se u još snažniju podršku Ukrajini

Čelnici država članica Europske unije, koji su se okupili na izvanrednom samitu u Bruxellesu, uglavnom se slažu oko prijedloga za jačanje europskih obrambenih sposobnosti, dok oko pomoći Ukrajini zasad nedostaje suglasnost Mađarske, kojoj je na čelu Viktor Orban, blizak politikama Vladimira Putina.

Samit bi mogao biti prekretnica u stvaranju obrambene unije nakon što postaje sve jasnije da se ne može računati na Sjedinjene Države kao jamca sigurnosti.

Najprije su za vrijeme radnog ručka razgovarali s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, koji ih je izvijestio o stanju na terenu i diplomatskim aktivnostima na uspostavi pravednog i trajnog mira te pozdravio inicijative da se ojačaju obrambene sposobnosti EU-a.

Nakon rasprave Zelenski je napustio sjedište Europskog vijeća, a čelnici EU-a nastavili su razgovore o jačanju europske obrane.

Čelnici na stolu imaju prijedlog plana za naoružavanje Europe, koji je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predstavila u utorak. Po njezinim riječima, plan bi mogao mobilizirati blizu 800 milijardi eura za obranu.

Najveći dio sredstava dobio bi se povećavanjem fiskalnog prostora u proračunima država članica. Komisija predlaže da se državama članicama dopusti da mogu prekoračiti pravila koja propisuju da proračunski deficit ne smije biti iznad tri posto BDP-a, ako su ta sredstva namijenjena za obranu. Njemačka je ocijenila da to nije dovoljno i da je potrebno dodatno ublažiti proračunska pravila kada je riječ o izdvajanju za obranu.

Komisija predlaže uspostavu posebnog financijskog instrumenta od 150 milijardi eura zajmova državama članicama za investicije u obranu. Komisija bi se za taj iznos zadužila na financijskim tržištima i odobravala zajmove država članicama.

Ta bi se sredstva koristila za financiranje paneuropskih projekata od kojih bi svi imali koristi, poput protuzračne i proturaketne obrane, topničkih sustava, bespilotnih letjelice s projektilima i streljivom i sustava za borbu protiv bespilotnih letjelica te za rješavanje drugih potreba – od kibernetičke sigurnosti do vojne mobilnosti. Tu je više pitanja na koja će trebati naći odgovor, a jedno od njih je od koga će se nabavljati potrebno oružje i oprema, isključivo od europskih proizvođača ili pak izvan EU-a.

Proteklih nekoliko dana veleposlanici država članica pokušavali su dogovoriti tekst zaključaka o Ukrajini u kojima se podržava spremnost država članica da dodatno pomogne ukrajinskim oružanim snagama.

Tim su se zaključcima usprotivili Slovačka i Mađarska. Ali, čini se da je sa Slovačkom postignut kompromis tako da je u nacrt zaključaka ušlo da će se intenzivirati napori na “pronalaženju održivog rješenja za pitanje transporta plina”. Od početka ove godine, Ukrajina ne dopušta transfer ruskog plina preko svojeg teritorija.

S druge strane, nema naznaka da će mađarski premijer Viktor Orban popustiti.

“Iako se možda ne slažemo oko modaliteta mira, slažemo se da moramo ojačati obrambene sposobnosti europskih nacija, a ti bi napori trebali osnažiti države članice, a ne briselske birokrate”, rekao je Orbán prije dolaska na samit u Bruxellesu.

Orban je prije nekoliko dana napisao pismo predsjedniku Europskog vijeća Antoniju Costi u kojem je tražio da se odustane od zaključaka o Ukrajini i da EU uspostavi izravne kontakte s Rusijom, poput američkog predsjednika Donalda Trumpa. Rasprava o zaključcima o Ukrajini uslijedit će nakon što se završi razgovor o jačanju obrane.

S obzirom na to da je teško očekivati da će mađarski premijer Viktor Orban popustiti, sada se, po diplomatskim izvorima, razmatraju dvije opcije. Prva je da se objave zaključci u kojima bi u fusnoti stajalo da se Mađarska ne slaže, a druga je da predsjednik Europskog vijeća objavi svoju izjavu u kojoj bi stajalo da ju podržava 26 država članica.