Europska komisija objavila izvješće o vladavini prava u Hrvatskoj, evo što nam zamjeraju

Komisija je u utorak objavila drugo godišnje izvješće o vladavini prava u svim državama članicama. Riječ je novom instrumentu koji treba imati preventivnu ulogu i pomoći u ranom otkrivanju i sprečavanju problema koji se pojavljuju u području vladavine prava.

Izvješće pokriva četiri ključna područja: pravosudne sustave, okvir za borbu protiv korupcije, slobodu i pluralizam medija te institucionalna pitanja povezana sa sustavom uzajamne kontrole i ravnoteže između zakonodavne, izvršne i sudske vlasti.

Godišnje izvješće o vladavini prava sadržava sintezu stanja u pogledu vladavine prava u svih 27 država i ocjene značajnih promjena povezanih s vladavinom prava u svakoj od država članica. U Komisiji ističu da Izvješće daje samo opis stanja bez ikakvih preporuka i nije zamišljeno da služi kao neka ljestvica tko bolje stoji u području vladavine prava. Komisija kaže da je cilj tih izvješća podizanje javne svijesti i promicanje otvorene rasprave između država članica o pitanjima vladavina prava na nacionalnoj i europskoj razini.

Pravosudni sustav

U području pravosudnog sustava u izvješću za Hrvatsku navodi se da je zabilježeno poboljšanje u pogledu trajanja postupaka i smanjenja zaostalih predmeta, ali da su potrebna daljnja poboljšanja kako bi se riješili ozbiljni izazovi učinkovitosti i kvalitete.

Spominje se postupak imenovanja predsjednika Vrhovnog suda koji je doveo do kontroverzi i omalovažavajućih javnih izjava protiv sudaca te da je Ustavni sud naglasio važnost suradnje između državnih vlasti u pogledu različitih stajališta o imenovanju predsjednika Vrhovnog suda.

Kaže se i da je Državno sudbeno vijeće predložilo jačanje svoje uloge u izboru sudaca, što je bilo spomenuto i u prvom godišnjem izvješću objavljenom u rujnu prošle godine.

Ne navodeći imena sudaca, u izvješću se kaže da je “niz navodnih etičkih i disciplinskih prekršaja sudaca dovelo do postupaka pred Državnim sudbenim vijećem i sudskim vijećima te do kaznenih istraga”.

U izvješću se kaže da je percepcija neovisnosti sudstva i dalje vrlo niska, da i dalje postoji nedostatak osoblja u Državnom sudbenom vijeću i Državnoodvjetničkom vijeću, iako je ograničen broj ljudi raspoređen radi provjere imovinskih kartica sudaca i državnih odvjetnika.

Okvir za borbu protiv korupcije

Izvješće navodi da je u tijeku javna rasprava o novoj strategiji za prevenciju korupcije za razdoblje 2021.-2030. i da se u nacrtu strategije predviđa jačanje pravnog okvira na sprječavanju sukoba interesa, na kojem se trenutačno radi. Dodaje se da i dalje nema etičkog kodeksa za članove vlade i parlamenta te da je načelo “rotirajućih vrata” samo djelomično regulirano.

Kaže se da su potrebna detaljna pravila o lobističkim aktivnostima, da još nema zakonskih prijedloga o političkom imunitetu članova vlade iako je najavljena promjena zakonskog okvira.

Javne nabave i dalje su visokorizično područje za korupciju, a nekoliko slučajeva je otkriveno zahvaljujući zviždačima. Istrage i kazneni progon korupcije na visokoj razini su nastavljene, ali zbog dugotrajnih postupaka presude se često odgađaju, kaže se u izvješću.

Sloboda medija

Hrvatska ažurira svoje medijsko zakonodavstvo prenoseći u nacionalno direktivu o audiovizualnim medijskim uslugama i revizijom zakona o elektroničkim medijima što treba biti usvojeno tijekom ove godine. Postoji zabrinutost u pogledu političke neovisnosti Agencije za elektroničke medije, navodi Komisija.

Hrvatska ima solidan okvir o transparentnosti informacija o vlasništvu medija i predviđena su daljnja poboljšanja. Iako je državno oglašavanje djelomično regulirano zakonom o elektroničkim medijima, dionici izvještavaju da to često podriva političku neovisnost medija koji ekonomski ovise o takvom financiranju, posebno na lokalnoj razini.

Postoji pravni okvir za zaštitu novinara, ali oni su i dalje suočeni s prijetnjama, posebice su izloženi velikom broju SLAPP tužbi, što izaziva ozbiljnu zabrinutost, navodi se u izvješću.

SLAPP tužbe su pojava u kojoj moćni pojedinci pokreću tužbe usmjerene  prema zastrašivanju i utišavanju kritičkih glasova u društvu o pitanjima od javnog interesa.

Što se tiče pristupa informacijama, kaže se da je ono osigurano zakonom, ali i dalje ima kašnjenja u obradi zahtjeva novinara.

Sustav uzajamne kontrole i ravnoteže

Komisija navodi da su u zakonodavnom postupku predviđene javne konzultacije, ali da se dionici žale da je sudjelovanje više formalno nego što je sadržajno.

Kaže se da za vrijeme pandemije nije proglašeno izvanredno stanje, da su mjere protiv pandemije covida-19 temeljene na zakonu o zaraznim bolestima koji je dva puta mijenjan. Navodi se da je Ustavni sud razmatrao mjere i zaključio da su u skladu s ustavom te da je odredio da parlament mora naći načina da osigura svoje funkcioniranje u pandemiji.

U izvješću se kaže da je potrebno poboljšati pristup informacijama pučkom pravobranitelju radi pokretanja istraga.

Komisija navodi da se još od 2016. godine radi na Nacionalnoj strategiji stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva i da je to još uvijek u fazi nacrta.