Evo koji plakat na ćirilici predlaže Miro Bulj
“U svrhu boljeg razumijevanja i suživota bilo bi dobro kada bi HDZ-HNS-SDSS Vlada financirala ovaj plakat kao što je financirala jumbo plakate sa sloganima predsjedničkih kandidata”, napisao je zastupnik Miro Bulj komentirajući kampanju Srpskog narodnog vijeća (SNV) u sklopu koje su ponovno osvanuli plakati na ćirilici.
“Milorade Pupovac, a gdje je dr. Ivan Šreter”, piše na plakatu koji je Bulj objavio.
Podsjetimo, “Kolinda Grabar-Kitarović – Predsjednica. Jer Hrvatska zna”, “Zoran Milanović – Normalno, predsjednik s karakterom”, “Miroslav Škoro – Sad il’ nikada!” – izborni su slogani troje glavnih predsjedničkih kandidata koji se od jučer na jumbo plakatima mogu vidjeti ispisani i na ćirilici. Na dnu tih plakata stoji SNV na latinici i ćirilici, te slogan “Da se bolje razumijemo”.
Riječ je o trećoj, ujedno i završnoj fazi ćirilične kampanje “Da se bolje razumijemo” koju je prije dva mjeseca pokrenulo Srpsko narodno vijeće. Kampanja bi trebala trajati do kraja godine, a plakati će biti postavljeni u Zagrebu, Splitu i Rijeci.
“Smisao naše ćirilične kampanje je razvoj tolerancije i osjećaja poštivanja razlika, prestanak identificiranja ćirilice s onim što ona nije. Zbog toga smo iskoristili poruke predsjedničkih kandidata da pokažemo da te poruke znače isto i na jednom i drugom pismu, neovisno kako se one pisale i da ohrabrimo sve ljude srpske nacionalnosti da sudjeluju na ovim izborima, da afirmiraju svoje pravo građanstva koje je antićirilična kampanja sigurno osporavala i potiskivala”, kazao je Milorad Pupovac, čelnik SDSS-a i predsjednik Savjeta SNV-a za Jutarnji.
Kampanja “Da se bolje razumijemo” počela je u Vukovaru kada su na sjednici Gradskog vijeća koja je održana sredinom listopada, vijećnici iz redova srpske nacionalne manjine gradonačelniku Ivanu Penavi uručili tekst Statuta grada Vukovara na ćirilici. Nakon što je na sjednici prethodno rečeno kako se nisu stekli uvjeti za ravnopravnu upotrebu ćirilice u Vukovaru, SDSS-ov vijećnik Srđan Kolar uručio je Penavi Statut na ćirilici uz natpis na latinici – “da se bolje razumijemo”. Gradonačelnik Penava Statut je demonstrativno bacio zbog provokacije. Kampanja SNV-a potom se nastavila u studenome kada su na latinici i ćirilici pozvali na zajedničko gledanje dviju utakmica Lige prvaka – Dinama protiv Šahtara te Crvene zvezde protiv Tottenhama.
“U srijedu gledamo zajedno nogomet i fudbal”, pisalo je dvojezično na plakatu, uz potpis SNV – da se bolje razumijemo. Bila je to druga faza kampanje, dok su u ovoj zadnjoj fazi korištene poruke predsjedničkih kandidata.
Pupovac: ‘Nije provokacija’
“Kakve god reakcije bile, one će biti pokazatelj zrelosti našeg društva na priznavanje razlika, posebno na priznavanje pisma koje je povijesno, historijsko, pismo i hrvatskog naroda. I kakve god te reakcije mogle biti, one će biti korisne. Bude li više pozitivnih ili neutralnih to će biti znak da ćirilica i da građani koji je koriste ili se identificiraju s ćirilicom, stječu sve više prava građanstva. Ako bude više negativnih, ili dovoljan broj, pokazat će se da je potrebno da svi radimo na tome da toga nema, a posebno ključne institucije države kao što su predsjednik ili predsjednica države”, komentirao je Pupovac. Na pitanje hoće li to neki shvatiti kao provokaciju, kaže kako to nije provokacija, piše Jutarnji.
“Nije provokacija ako se borite, ako inzistirate i djelujete tako da se svaki čovjek u zemlji osjeća građaninom i da se razlike poštuju”, kazao je Pupovac.
Kampanju SNV-a “Da se bolje razumijemo” komentirali su i u stožerima troje predsjedničkih kandidata.
“Ovo je slobodna zemlja. Svatko ima pravo pisati i govoriti što želi, ali za to mora imati i odgovornost”, komentirali su iz stožera HDZ-ove kandidatkinje Kolinde Grabar-Kitarović.
“Mi plakate još nismo vidjeli, čuli smo za njih i normalno je normalno, bez obzira na kojem jeziku ili pismu bilo”, poručili su iz stožera SDP-ovog kandidata Zorana Milanovića.
I komentar iz stožera Miroslava Škore bio je kratak.
“Kad Miroslav Škoro pobijedi na predsjedničkim izborima, onda će SNV doista puno bolje razumjeti svoju ulogu u hrvatskom društvu. Ako se dosad i nismo razumjeli, nakon 22. prosinca puno ćemo se bolje razumjeti”, rekli su u Škorinom stožeru za Jutarnji.
SNV tvrdi: Značajan broj Vukovaraca i Vukovarki zakinut za svoja ljudska i manjinska prava
Srpsko narodno vijeće pokrenulo je kampanju Da se bolje razumijemo, kako navode, “za normaliziranje upotrebe ćiriličnog pisma u javnoj i privatnoj sferi. Naša je kampanja počela u Vukovaru u kojem je značajan broj Vukovaraca i Vukovarki zakinut za svoja ljudska i manjinska prava. Vijećnici su Gradskom vijeću ponudili tekst Statuta na ćirilici iskazavši time odanost samome tekstu Statuta kao i vlastitom gradu. Veličina tog i bilo kojeg drugog grada mjeri se i mjerit će se otvorenošću i međusobnim uvažavanjem njegovih građana, ali i svih onih koji u njega dolaze u dobroj vjeri.
Srpsko narodno vijeće ovom kampanjom, kao i svim drugim aktivnostima, poziva na dijalog, na razumijevanje, na usuglašavanje, na mir. Ćirilica je pismo koje šaljemo hrvatskoj kulturi odnosno koje, nakon njezina nepotrebna čišćenja, vraćamo hrvatskoj kulturi. Pismo ne može biti manjinsko i ne može biti simbol destrukcije. Nastajalo je i srastalo s pismenošću i kulturom mnogih naroda pa tako i srpskog.”, stoji na službenim stranicama.
Na kraju navode da je cilj “ohrabrivanje sugrađana, osobito onih kojima je dosta straha i četiri zida”.
Koja je uloga Milorada Pupovca u „slučaju Šreter“ – piše Slavko Degoricija
Gdje se nalaze posmrtni ostaci dr. Ivana Šretera, mirotvorca i pakračkog liječnika ubijenog u vihoru srpske agresije na Hrvatsku 1991., nakon što je mučen u logoru Bučje? Odgovor na to pitanje još se ne zna. U više navrata Miro Bulj iz Mosta isticao je da bi čelnik SDSS-a Milorad Pupovac trebao znati nešto više o okolnostima nestanka dr. Šretera.
Bulj je pitanje Šreterove sudbine aktualizirao i u Saboru, kada je pitao premijera Andreja Plenkovića je li od svog partnera Milorada Pupovca tražio da mu pojasni njegovu ulogu u pokušajima spašavanja Šretera. Bulj je tada ostao bez odgovora, a bez odgovora je ostao i prošle godine, nakon što je to pitanje pisanim putem kao zastupnik uputio premijeru.
Dr. Ivan Šreter bio je jedan od vođa Hrvata zapadne Slavonije. Otet je od domaćih slavonskih Srba i odveden u logor Bučje odakle mu se gubi svaki trag.
Bio je poznat kao veliki domoljub i mirotvorac. Za vrijeme Jugoslavije 1987. bio je osuđen na zatvor i gubitak liječničke licencije samo zbog uporabe riječi „časnik“ umjesto „oficir“. Nakon izbijanja velikosrpske pobune 1991. godine dr. Šreter zalagao se za nenasilje te je pozivao Srbe na mir i prestanak terora koji su počeli provoditi. Istaknuo se po razboritosti, dobroti i kao pobornik rješavanja razmirica mirnim putem.
Pretpostavlja se kako je odveden u zloglasni logor Bučje gdje je trpio strašna mučenja. Posljednji put viđen je živ 29. kolovoza 1991.
Slavko Degoricija, bivši član predsjedništva HDZ-a, saborski zastupnik i zamjenik ministra unutarnjih poslova u ratnoj 1991., otkriva u svojoj knjizi “Nije bilo uzalud” povezanost Milorada Pupovca sa sudbinom dr. Šretera.
“Šreter je na mene ostavio snažan dojam. Čovjek velikog obrazovanja, silne energije, okretan i poduzetan. On je bio mišljenja da Srbi neće njemu nauditi jer ih je previše zadužio i kao liječnik i kao čovjek”, opisuje dr. Šretera u knjizi Degoricija i nastavlja:
“Međutim, dana 18. kolovoza 1991. godine dogodilo se njegovo presretanje i zarobljavanje. Odveden je u prosotor Bučja ili Kusonja, gdje su ga utamničili premlaćivali i na koncu likvidirali. Pokušali smo na sve načine da ga oslobodimo pa i preko međunarodnih čimbenika. Svi su oni nijekali da znaju za njegovo prebivalište, a pogotovu nitko od njih nije znao reći tko ga je presreo i odveo u nepoznato. To je naprosto nevjerojatno! Zarobljavanje i odvođenje Šretera još i danas je obavijeno velom tajne kod Srba. Stječe se dojam da su se pakrački Srbi zavjetovali da ne odaju tajnu zarobljavanja i likvidacije doktora Ive Šretera. Nitko od Srba s toga područja nije reagirao niti na vapaj njegove majke prije smrti, da ga barem može sahraniti uz grob njegova voljenog oca, prije nego umre. Ni na taj vapaj nitko se nije oglasio i tu se potvrdila stara narodna izreka: ’Stara se dobročinstva brzo zaboravljaju’.”
Slavko Degoricija u nastavku opisuje na koje su sve načine pokušali osloboditi dr. Šretera za kojeg su pretpostavljali da je u srpskim sabirnim logorima u Bučju ili Kusonjama gdje je prolazio neviđenu torturu. Nesretnog liječnika pokušali su izvući i preko međunarodnih čimbenika. Sve je, međutim, bilo neuspješno.
“A onda se tračak nade pojavio u liku Milorada Pupovca”
„Međutim, jednoga dana, ukazala se neka nada u njegov spas. Meni se u kabinet najavio Milorad Pupovac, mada do tada nismo imali nekih veći kontakata. Primio sam ga gotovo odmah, da čujem što mi ima reći Pupovac. Došao je, kako on to zna, snužden, silno zabrinut, da su dva liječnika Srbina u Sisku uhapšena i zatvorena, doktor Špiro Kostić iz Siska, ministar zdravstva Republike Srpske Krajine i doktor Branko Krivokuća. Povod privođenja obojice liječnika bio je pronalazak njihovih liječničkih torbi punih lijekova i drugoga sanitetskog materijala namijenjoga pobunjenim Srbima, odnosno četnicima. Pupovac je tražio od mene da interveniram kod Đure Brodarca u Sisku i da ih se pusti jer da oni nisu imali zle namjere. Kada sam ga saslušao do kraja, dao sam mu prijedlog: ‘Dobro, pokušajmo nešto učiniti nas dvojica. Ti ćeš otići u Pakrac kod pobunjenih Srba i neka oni oslobode doktora Ivana Šretera, a ja ću pokušati kod Brodarca dogovoriti puštanje uhapšenih liječnika u Sisku.’ Iznenadio sam se i obradovao njegovoj brzoj reakciji. ‘Dobro, idemo u akciju, i to odmah.’ – odgovorio je. Nije imao nikakvih dodatnih pitanja. Ne pita on: „Kako ću ja do pobunjenih Srba u Pakracu?“ Znao sam da mu to ne predstavlja nikakav problem i da on zna kako će do njih doći…“, piše na 166. stranici knjige Slavko Degoricija.
Đurom Brodarcem odmah je Degoricija ispunio svoj dio dogovora, te pustio privedene srpske liječnike koji su bili uhićeni zbog punih torbi lijekova koje su nosili pobunjenim Srbima. Degoricija je bio zadovoljan jer sve ide po planu, a onda je pričekao da Pupovac odradi svoj dio dogovora.
Sada više nisam siguran jesu li prošla jedan ili dva dana, dolazi Pupovac, navodno iz Pakraca. Njegove su prve riječi bile: „Ti si obavio posao, a ja za sada nisam.“, pitam „Zašto?“ „Ne daju ga jer im treba kao liječnik, znaš kako je, oni nemaju doktora. Čim dobiju doktora, puštaju Šretera.“
A potom Slavko Degoricija navodi ulogu Milorada Pupovaca:
„Nije od toga prošlo nekoliko dana, doznajem od predstavnika UNPROFOR-a, da je Šreter mrtav, likvidiran, već više od mjesec dana. Doznajem i to da ga Srbi nisu koristili niti jednog trenutka kao liječnika, već su ga od prvog dana uhićenja premlaćivali, i to tako žestoko da su mu, među ostalim, polomili ruke. Pupovac nikada nije našao za potrebno ispričati mi se za ovakvu prijevaru i sve laži koje je izrekao, navodno, po povratku iz Pakraca. Eto tako se i ta lažna nada nije ispunila i od tada sam u svim kontaktima bio još oprezniji, pa sam u sebi ponavljao Laokontovu bojazan: Što god to bilo bojim se Danajaca makar i darove nosili – Hrvatskoj«. (str. 165. – 167.)”
Dr. Ivan Šreter jedna je od još uvijek 22 nestale osobe u logoru Bučje.
Dr. Vladimir Solar: Dr. Šreter je kad sam ga posljednji put vidio, bio sav plav od batina
Bivši ravnatelj pakračke bolnice, dr. Vladimir Solar, koji je također bio zarobljen i mučen u Bučju, u dokumentarnom filmu ‘Časnik mirotvorac’ kazao je da im je dr. Šreter bio na piku te da je, kada ga je posljednji put vidio, bio sav plav od batina.
‘Imao je prijelom lijeve podlaktice, lijeve lopatice i bio je sav plav. Nije bilo komadića kože na tijelu koji mu nije bio plav. Sjećam se, 6. listopada 1991. mi je rečeno: ‘Dr. Šreter je ubijen, a tebe ćemo pustiti kad budemo htjeli”, kazao je Solar.
