GRAĐANI SE POBUNILI U Austriji ključa zbog odluke EU koja se itekako tiče i Hrvatske: Za par godina prekida se obrađivanje dijela zemlje

Sve je ovisilo o glasu Austrije čija je ministrica pristala, ali vlada u Beču – nije

EU želi do 2030. da sve članice najmanje 20% svog teritorija prepuste prirodi. Na ministarskom vijeću je ovisilo o glasu Austrije čija je ministrica pristala, makar vlada u Beču – nije.

Ambicije Europske unije su velike: već za šest godina bi sve članice trebale najmanje petinu svog teritorija – uključujući i more, prepustiti prirodi i prekinuti bilo kakvu obradu i korištenje. Tako ambiciozan plan nipošto nije po volji svih u Europi tako da je na sastanku ministara okoliša u Luksemburgu ovisilo o svakom glasu, piše Deutsche Welle. Već se unaprijed znalo tko je „za“, a tko „protiv“ i ispalo je kako će odlučujući biti glas Austrije.

Austrijska ministrica Leonore Gewessler iz stranke Zelenih je izjavila kako joj „odluka nije laka“, ali je ipak dala glas „za“, što znači da je ta sporna europska inicijativa prihvaćena i što je austrijska političarka još zasolila izjavom kako je to „pobjeda za zaštitu našeg životnog temelja.“

‘Izborni slatkiši‘

Kako je i kancelar Nehammer objasnio, zapravo jedini razlog da njegova vlada neće prekinuti koaliciju sa Zelenima jest što se u Austriji već 29. rujna održavaju izbori i tu nema velikog smisla dogovarati nekakvu novu koaliciju. To znači da bi zemlja – kako se austrijski kancelar izrazio; „pala u kaos“ slobodnog formiranja većine u parlamentu za pojedine odluke i zakone, a to ne samo da ne bi donijelo mnogo – nego bi bilo i vrlo skupo.

Jer kako nam objašnjava austrijska politologinja Lore Hayek sa Sveučilišta u Innsbrucku, takvo „slobodno formiranje većine“ i pogotovo uoči izbora se svodi tek na „izborne poklone“ biračima – Austrijanci to zovu „Wahlzukerln“, „izborni slatkiši“ bez mnogo brige, tko će to onda i platiti. Takav odnos u parlamentu u Austriji je i vladao uoči izbora 2008. gdje su se masovno prihvaćali zakoni kao što je ukidanje pristojbi za studij, smanjivanje poreza na dodanu vrijednost za niz proizvoda, povećanje mirovina i druge socijalne pomoći... I kancelar Nehammer je podsjetio kako je taj „kaos“ do danas Austriju koštao 30 milijardi eura, a Hayek nam kaže kako su ti davni „slatkiši“ i ove godine Austriju koštali nešto preko 4 milijarde eura.

Neočekivana i moguća korist

Deutsche Welle postavlja pitanje što će ova svađa u koaliciji značiti za predstojeće izbore. Narodnjaci trenutnog kancelara ne stoje osobito dobro: sa 21% podrške su tek na trećem mjestu, iza socijaldemokrata i iza – kao što se i na izborima za Europski parlament vidjelo, trenutno uvjerljivo najsnažnije stranke, populističke Slobodarske stranke Austrije (FPÖ). Politologinja smatra kako bi to moglo biti vrlo zanimljivo: jer FPÖ se već pozicionirao protiv drugih, konzervativnih stranaka svojim uobičajenim temama migracije i politike azila tako da bi ovaj spor oko područja netaknute prirode – koji svakako zanima mnoge Austrijance, mogao dati prostora i drugim strankama za dodatne glasove.

Najprije su tu naravno kancelarovi Narodnjaci koji su i više nego jasno pokazali kako se s time ne slažu, ali i stranci Zelenih je to zapravo prilika osloboditi se okova ove koalicije i govoriti što doista hoće i želi. A što žele građani Austrije, to ćemo saznati tek koncem rujna.