Hernádi napao Hrvatsku: ‘Nafta? Nemilosrdno nas muče. Jednostavno zato što mogu‘

Prvi čovjek MOL-a, za kojim je još uvijek raspisana tjeralica, nije birao riječi

"Istina je da smo povećali nabavu sirove nafte s juga, ali trošak dostave u Hrvatsku i dalje je četiri puta veći od poštene tržišne cijene. Naši hrvatski partneri jednostavno zlorabe našu ranjivu poziciju i time otežavaju situaciju ne samo Mađarskoj, nego i Slovačkoj i Češkoj", rekao je u intervjuu za mađarski Index predsjednik i glavni izvršni direktor Mola Zsolt Hernádi, za kojim je još uvijek raspisana tjeralica.

U razgovoru se dotaknuo tema cijena goriva u Mađarskoj, poslovanja Mola, utjecaja rusko-ukrajinskog rata na stabilnost opskrbe, pitanja kako država može pomoći, a Hrvatskoj je poručio da "ne može vječno bježati od istine."

Hernádi je objasnio da su mnogo ulagali u domaću proizvodnju pa danas mogu koristiti 30 do 35 posto ne-ruske nafte što smatra značajnim korakom naprijed u smislu njihove izloženosti diverzifikaciji.

"Što sad rade naši južni partneri po tom pitanju, kad nam zbog politike sankcija jako treba sirovina koja dolazi Jadranskim naftovodom? Nemilosrdno nas muče. Jednostavno zato što mogu", kritizirao je predsjednik Mola.

Na pitanje vezano uz to da ga je arbitražni sud oslobodio krivnje za kazneno djelo, a protiv njega je i dalje raspisana međunarodna tjeralica, Hernádi je situaciju nazvao "nemogućom."

"Očita i opetovano izrečena istina od strane međunarodnih sudova biva nadjačana sitnim, lokalnim političkim interesima, što rezultira mojom nemogućnošću putovanja. Ali na kraju dobro uvijek pobjeđuje: presude moraju biti izvršene prije ili kasnije", poručio je.

Prisjetio se i arbitražnog suda u Washingtonu gdje ga je, tvrdi, "nekoliko dana ispitivalo desetak vrlo dobro obučenih i dobro plaćenih američkih odvjetnika".

"Pokušavali su dokazati da sam kriv. Nakon toga su jednoglasno proglasili da nisam počinio zločin, a krunskog svjedoka proglasili potpuno nevjerodostojnim. Hrvatska ne može vječno bježati od istine", zaključio je Zsolt Hernádi.

Cijene goriva u 2024. mu je teško predviđati jer je to podložno utjecaju mnogih faktora, no kaže kako se ipak ne očekuje smanjenje.

"Otvaranje fronte na Bliskom istoku može rezultirati rastom cijena i do 15 posto na domaćem tržištu. Međutim, ovaj broj je spekulativan, ovisno o težini i specifičnoj prirodi krize, mogao bi doći do mnogo veće eksplozije cijena. Ako se u njegovom području otvori nova fronta i zatvori se trg Kálmán Széll globalne trgovine naftom i plinom, Hormuški tjesnac, kroz koji prolazi 20 posto cjelokupnog tržišta sirove nafte, tada će doći do porasta cijene do 70-80 posto se može očekivati", objašnjava.

Dodao je kako ni naftne kompanije ne vole ratove jer sukob izrazito remeti tržište, a rast cijena im ide u korist samo kratkoročno.

"U takvim slučajevima, vrijednost naše proizvodnje raste - pod uvjetom da vlade ne oduzimaju povlastice - ali u isto vrijeme, marža na rafinirane proizvode također opada. I ovdje vrijedi osnovno pravilo da dugoročno uravnotežena situacija donosi najviše svim sudionicima", istaknuo je.

Zsolt Hernádi smatra kako je Europi potrebna industrija kako bi ostala relevantan globalni faktor u političkom ili ekonomskom smislu.

"Europska energetski intenzivna industrija više nije konkurentna. Europska prerađivačka industrija počela je propadati davno prije pandemije, prvenstveno zbog rasta cijena plina i električne energije. Nakon kratkog oporavka 2021., situacija je sada jednako loša kao i ranih 2010-ih. Industrijska proizvodnja u rujnu je pala za gotovo šest posto", istaknuo je za mađarski Index i dodao da Europa zaostaje zbog razlika u cijenama energije, visokih troškova ugljičnog dioksida, ograničenog pristupa zelenoj energiji i značajnih ulaganja u dekarbonizaciju.

"Američke tvrtke imaju 55 posto troškovne prednosti u odnosu na europske u kemijskoj industriji, a 11 posto u industriji čelika. I koji je rezultat ovoga? Posve je racionalno da tvrtke presele svoju proizvodnju na manje regulirana, konkurentnija tržišta, poput Azije ili Sjedinjenih Država. A prije ili kasnije to će otvoriti probleme sigurnosti opskrbe i suvereniteta. Možete se pozivati ​​na moralne interese i sankcijama nadjačati ekonomsku racionalnost, ali socijalizam je imao takve slogane. U drugim moralnim problemima zatvaramo oči i osuđujemo samo ono što želimo, ali ja pitam je li to stvarno u interesu kontinenta?", kaže predsjednik Mola.