Hrvatska još nije riješila ogroman problem iz rata, a već je sve koštalo milijardu eura
Iako je Domovinski rat završio prije gotovo 30 godina, ostaci se još uvijek osjećaju, a jedan od najvećih problema koji su do danas dio hrvatske svakodnevice su – mine. Hrvatska je imala obvezu iz Ottawske konvencije da do ožujka 2019. godine Lijepa naša bude cijela razminirana, no to se nije dogodilo te je produljen rok na još sedam godina.
To znači da bi Hrvatska trebala biti razminirana do 2026. godine, a radilo se o drugom produljenju roka jer je Hrvatske trebala biti očišćena od mina još 2009. godine. Hrvatska je kao svoj razlog navela “nedostatak financijskih sredstava, osobito od 2010. do 2015. godine”, pisao je Jutarnji.
Ovaj zahtjevni zadatak i dalje nije obavljen, a prema MUP-u, na prostoru Hrvatske postoji još 82, 7 četvornih kilometara minski sumnjivih područja. Minski sumnjiva područja obuhvaćaju četiri županije i 22 grada i općine, a MUP procjenjuje da još postoji oko 9 800 mina. Također, u Hrvatsko je postoji čak 3 600 oznaka upozorenja na minsku opasnost.
Sve je pokrenula JNA
Jugoslavenska narodna armija (JNA) je početkom 1991. godine, prije nego što se povukla iz Hrvatske, prva počela koristiti mine kako bi zaštitila svoje vojarne i druge objekte. Koristili su mine kao što su PROM-1 (Protupješačka Rasprskavajuća Odskočna Mina) i MRUD (Mina Rasprskavajuća Usmjerenog Djelovanja) za osiguranje svojih urbanih postrojenja.
Krajem 1991. godine, Oružane snage Republike Hrvatske i hrvatska policija također su počeli postavljati mine kako bi zaustavili napredovanje JNA i Srpske vojske Krajine. Prva minska polja su bila slabo dokumentirana. Tijekom 1992. godine, Srpska vojska Krajine je intenzivirala upotrebu mina kako bi ojačala svoje linije bojišnice, uglavnom zbog nedostatka vlastitih vojnika.
Srpska vojska Krajine je izgradila statičke obrambene linije koje su se sastojale od rovova, bunkera i velikog broja mina, pokušavajući odgoditi ofenzive hrvatskih snaga. Ovaj pristup je bio nužan zbog ograničenog teritorija i nedostatka rezervnih snaga za protunapad ili blokiranje probijenih linija, čime nisu mogli provesti dubinsku obranu. Slaba dokumentacija i nedostatak jasnih oznaka minskih polja doveli su do čestih ozljeda među vojnicima zbog vlastitih mina. Procjenjuje se da je postavljeno ukupno 1,5 milijuna mina.
Preminulo je više od 200 ljudi
Hrvatske snage su uspješno koristile protutenkovske mine u kombinaciji s pješačkim protutenkovskim oružjem, uništavajući ili onesposobljavajući više od 300 tenkova JNA, posebno u Slavoniji. S druge strane, protupješačke mine koje je postavila Srpska vojska Krajine pokazale su se manje učinkovitim tijekom operacija Bljesak i Oluja.
Hrvatske snage su prešle ili zaobišle mnoga minska polja zahvaljujući izviđanjima i podacima prikupljenim od civilnog stanovništva, bespilotnih letjelica i divljih životinja. Tijekom tih operacija, od 224 poginula hrvatska vojnika, samo njih 15 je stradalo od mina, dok je od 966 ranjenih vojnika, 92 bilo ozlijeđeno minama, prema hrvatskoj Wikipediji.
Od 1. siječnja 1996. godine, u minskim incidentima ozlijeđeno je ukupno 610 osoba, od kojih je 207 preminulo. Među njima je 134 bilo pirotehničara i pomoćnih radnika, od kojih je 40 izgubilo život, prema podacima MUP-a.
Ostalo je još posla
Do sada je razminirano više od 780 četvornih kilometara, a općim i tehničkim pregledima je iz minski sumnjivih područja isključeno 931 četvorni kilometar. Većinu tih područja čine šume (98,7 posto), poljoprivredna zemljišta (1,2 posto), dok ostatak čine druge površine (0,1 posto).
Jutarnji je izvijestio 2018. kako je od 2015. do tada potrošeno više od 440 milijuna eura, nakon čega je dodatno financirano iz raznih fondova EU-a te se procjenjuje da je na čišćenje Hrvatske od miniranja potrošeno oko milijardu eura. Točnije, izračuni su rekli kako je uz tada potrošenih 440 milijuna eura potrebno još 460 milijuna eura kako bi Hrvatska napokon bila čista od mina, i to do 2026. godine.
