Hrvatska predsjeda Europskom unijom

S prvim minutama siječnja Hrvatska je preuzela šestomjesečno rotirajuće predsjedništvo Vijećem Europske unije, šest i pol godina nakon što je postala članicom EU.

Početak predsjedanja bit će službeno obilježen 9. siječnja 2020. dolaskom članova Europske komisije u Zagreb i koncertom u Hrvatskom narodnom kazalištu.

Međunarodno otvaranje hrvatskog predsjedanja bit će 15. siječnja koncertom u Bruxellesu, na dan međunarodnog priznanja Hrvatske i mirne reintegracije Podunavlja.

Sastanak povjerenika Europske komisije na čelu s predsjednicom Ursulom von der Leyen i hrvatske vlade održat će se 9. siječnja u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) u Zagrebu.

Za potrebe predsjedanja uređen je dosad nedovršeni dio NSK-a, koji će biti središte hrvatskog vođenja Europske unije. U novouređenom prostoru koji je pretvoren u moderni kongresni centar na raspolaganju je velika dvorana od 550 četvornih metara, osam manjih dvorana za 60 do 80 ljudi, press centar i blagovaonica za delegate. Ondje su i prevoditeljske i televizijske kabine, videozidovi i ambulanta.

Predsjedanje je prigoda da se zemlja predstavi u što boljem svjetlu europskoj javnosti te da se za europske teme senzibilizira domaća javnost.

Briselski dopisnici

U Hrvatsku 8. siječnja stiže šezdesetak utjecajnih briselskih dopisnika iz svih zemalja članica. Riječ je o uobičajenoj praksi da svako predsjedništvo na početku svoga mandata poziva skupinu dopisnika kako bi im predstavili prioritete i program predsjedanja i upoznali ih sa znamenitostima zemlje.

U političkom dijelu posjeta novinari će tijekom boravka u Zagrebu razgovarati s premijerom Andrejom Plenkovićem i s nekoliko ministara, a nakon toga posjeti će Plitvice, Rijeku i Opatiju.

“Snažna Europa u svijetu punom izazova”, slogan je koji je Hrvatska izabrala za predsjedanje Vijećem EU-a.

Šestomjesečni program predsjedanja utemeljen je na četiri prioritetna područja: Europa koja se razvija; Europa koja povezuje; Europa koja štiti i Europa koja je utjecajna.

Tijekom hrvatskog predsjedanja održat će se oko 1400 sastanaka na raznim razinama, većinom u Bruxellesu. Sastanci na ministarskoj razini u travnju i lipnju bit će u Luxembourgu. Već desetljećima je ustaljena praksa da se svi ministarski sastanci tijekom tri mjeseca u godini – travnju, lipnju i listopadu – održavaju ondje.

U Hrvatskoj će se održati ukupno 161 događaj, od čega dvije trećine u Zagrebu. Najvažniji među njima i vrhunac predsjedanja bit će neformalni sastanak na vrhu EU-a i zapadnog Balkana 7. svibnja u Zagrebu.

Osam neformalnih sastanaka Vijeća EU-a bit će u Zagrebu, tri u Splitu i jedno u Opatiji.

Predviđeno je i devet ministarskih konferencija od kojih će pet biti u Zagrebu a četiri izvan Zagreba.

Dio događanja planirao se održati i u Slavoniji, međutim zbog nedostatka smještajnih kapaciteta i dvorana od toga se odustalo. Stoga će se u Osijeku održati neki stručni sastanci koji ne zahtijevaju veliku logističku potporu.

Planirano je i niz konferencija, o zaštiti potrošača, o obrambenoj industriji, presađivanju organa, kohezijskoj politici, migracijama, demografskim izazovima, turizmu, o Europskom socijalnom fondu, te prometnoj infrastrukturi.

Za potrebe predsjedanja edukaciju je prošlo ukupno 850 ljudi. Izobrazbu u tri ciklusa prošli su i ministri u vladi – tečaj tajništva Vijeća Europske unije, tečaj javnog govora, te tečaj vođenja sastanaka i pregovora.

Novi ciklus

Vijeće Europske unije koje se nekad zvalo Vijeće ministara jedno je od dva zakonodavna tijela EU-a, koje čine ministri u vladama zemalja članica. Vijeće se sastaje u različitim konfiguracijama ovisno o temi o kojoj se raspravlja i odlučuje, poput Vijeća za poljoprivredu i ribarstvo, Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove itd.

Svim konfiguracijama Vijeća predsjeda resorni ministar iz zemlje predsjedateljice, osim Vijeća za vanjske poslove, kojim predsjeda visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku.

Predstavnik zemlje predsjedateljice predsjeda i sastancima radnih i stručnih skupina koje djeluju u Vijeću EU-a. Postoji dvjestotinjak specijaliziranih radnih skupina i odbora koji rade na pripremama sastanaka Vijeća.

Usvajanjem Lisabonskog ugovora, koji je uveo funkcije stalnog predsjednika Europskog vijeća i visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku, rotirajuće predsjedništvo je izgubilo na vidljivosti, ali ipak ima svoju težinu jer predsjedavajuća zemlja vodi pregovore o usklađivanju zakonodavnih prijedloga u institucijama EU-a.

Hrvatsko predsjedanje dolazi na samom samom početku novog institucionalnog i zakonodavnog ciklusa Unije, započetog formiranjem novog sastava europskih institucija. Kao najvažnije zadaće koje stoje pred Unijom sljedećih mjeseci su dogovor o sedmogodišnjem proračunu, sporazum o budućim odnosima s Velikom Britanijom, Konferencija o budućnosti Europe, zakonodavni okvir za borbu protiv klimatskih promjena.

Prioriteti

Hrvatska vlada je 27. prosinca usvojila detaljan i temeljit program predsjedanja Vijećem Europske unije.

Osim četiri krovna prioriteta, u programu hrvatskog predsjedanja razrađeni su i prioriteti za svih deset konfiguracija Vijeća EU-a.

U okviru prvog prioriteta Europa koja se razvija, hrvatsko će se predsjedništvo “zalagati za ujednačen, održiv i uključiv rast Unije koji uzima u obzir posebnosti i potrebe svih država članica, njihovih regija i građana”, stoji u programu.

U drugom prioritetu Hrvatska će poticati politike usmjerene na infrastrukturno povezivanje Unije i na zbližavanje njezinih građana, ponajprije kroz obrazovanje, kulturu i sport. U EU-u postoje velike razlike u kvaliteti infrastrukture i pokrivenosti prometnim, energetskim i telekomunikacijskim te digitalnim mrežama, što sputava njezin napredak i globalnu konkurentnost.

Djelovanje hrvatskog predsjedništva u trećem prioritetu bit će usmjereno na daljnju izgradnju Unije kao prostora slobode, sigurnosti i pravde zasnovanog na zajedničkim vrijednostima, demokraciji i vladavini prava. To uključuje jačanje unutarnje sigurnosti, bolju zaštitu vanjskih granica, postizanje pune interoperabilnosti informacijskih sustava, podizanje otpornosti na vanjske ugroze te hibridne i kibernetičke prijetnje.

“Hrvatsko predsjedništvo zalagat će se za nastavak dosljedne, djelotvorne i vjerodostojne politike proširenja, kao uloga u stabilnost, sigurnost i daljnji gospodarski razvoj i povezanost europskog kontinenta”, kaže se u dokumentu u dijelu koji se odnosi na prioritt pod nazivom Utjecajna Europa.

Ističe se da su promicanje europskih vrijednosti, jačanje multilateralizma i europske sigurnosne i obrambene suradnje te provedba ciljeva iz Programa Ujedinjenih naroda za održiv razvoj 2030., glavne odrednice vanjskog djelovanja Unije te da se njezina vjerodostojnost u međunarodnim odnosima odražava i kroz odgovoran pristup prema vlastitom susjedstvu, istočnom i južnom, uključujući jugoistok Europe (zapadni Balkan). (Hina)