Hrvatska vodi tešku bitku za jako bitan dio granice sa susjedom, nekima jako paše ova situacija

Prevlaka je hrvatski poluotok koji se nalazi na granici s Crnom Gorom na samom ulazu u Boku Kotorsku. Stari naziv je Prevlake je Ponta Oštra prema istoimenom rtu koji je najjužnija točka hrvatskog kopna.

Poluotok i njegovo okružje bilo je predmet spora između Savezne Republike Jugoslavije i Republike Hrvatske. Crna Gora je pravna sljednica Savezne Republike Jugoslavije što znači da Hrvatskom s njom još rješava granični spor uspostavljen na temelju Protokola o Prevlaci iz 2002. godine. 

Površina poluotoka iznosi 93,33 hektara. Na otoku se nalaze dvije utvrde izgrađene 1850.-ih u vrijeme Austrougarske. U sklopu utvrde je i svjetionik. Jugoslavenska vojska je na poluotoku izgradila vojnu bazu s podzemnim prolazima o kojoj javnosti nije znala više od 50 godina.

Povijest poluotoka

Prevlaka se nalazi na jugoistočnom dijelu Konavala, na području koje je u 15. stoljeću bila u vlasništvu Sandalja Hranića Velikog. Dubrovačka Republika od njega je 24. lipnja 1419. godine otkupila istočni dio Konavala od sela Popovići prema utvrdi Soko te prostor Sutorine do rta Oštra na ulasku u Bokokotorski zaljev. Od 1797. godine Dubrovačka Republika te Prevlaka s njom uvrštena je u sastav Habsburške Monarhije. Na poluotoku su 1850.-ih na prijedlog austrijskog časnika Lazara Mamule sagrađene dvije utvrde, jedna na vrtu Oštra a druga na otoku Mamuli, koji je dobio ime po časniku.

Današnja je granica Republike Hrvatske i Republike Crne Gore slijedi granicu Federalne Države Hrvatske odnosno Narodne Republike Hrvatske u razdoblju od 1945. do 1956. godine.

Domovinski rat

Crna Gora u listopadu 1991. godine htjela je revidirati granicu s Hrvatskom nakon što je Hrvatska već proglasila neovisnost. Snage JNA i Crne Gore uskoro su okupirale područje Konavala, što im je bilo lako zbog blizine crnogorske granice, a i na Prevlaci se nalazila vojna baza JNA. Okupacija je trajala do 24. listopada 1992. godine kad je Hrvatska vojska oslobodila Prevlaku u Operaciji Konavle.

Okupacija je trajala godinu dana. U Ženevi je 30. rujna 1992. godine potpisan sporazum prema kojem će okupatori napustiti poluotok. Zadnji jugoslavenski vojnici napustili su poluotok u listopadu 1992. godine. Određeno je da će na Prevlaci red uvesti izaslanstvo promatrača Ujedinjenih naroda (UNMOP) koji su na poluotok stigli 1. veljače 1996. godine. Vojni promatrači OUN-a na poluotoku su bili još od 15. listopada 1992. godine s izaslanstvom Europske zajednice.

Sjedište UNMOP-a bilo je u Cavtatu, a izaslanstvo su činili pukovnici Göran Gunnarsson, Harold Mwakio Tangai, Graeme Williams i Rodolfo Sergio Mujica. Vijeće sigurnosti UN-a donijelo je odluku o povlačenju s poluotoka 15. prosinca 2002. godine. Prema njihovoj odluci ranije okupirano područje trebalo je ponovno integrirati u teritorij Republike Hrvatske. UN-ovi promatrači povukli su se pet dana nakon donošenja te odluke. Prema dogovoru UN-a Hrvatska je trebala preuzeti nadležnost nad prostorom jugozapadno od Konfina, a Crna Gora sjeverno od njega, gdje prestaje kopnena i počinje morska granica dviju država. Međutim situacija se zakomplicirala.

Sporna morska granica

Razgraničenje na kopnu je riješeno prema granici iz 1956. godine, no morska granica kod Prevlake i dalje nije definirana jer granica nije postojalo za vrijeme SFRJ. U takvim slučajevima granica bi se trebala definirati prema UN-ovoj Konvenciji o pravu mora. Prema Konvenciji morska granica se kreće crtom sredine između kopnenih točaka dviju država, sve dok se te države ne dogovore drugačije. 

Komisija za razgraničenje Crne Gore i Hrvatske zadnji se put sastala prije devet usprkos tome što je Europska unija priopćila Crnoj Gori da je neće primiti u članstvo sve dok ima granične. Europska komisija je u izvještaju o Crnoj Gori zaključila da nema napretka u procesu razgraničenja s Hrvatskom. Glasnogovornica Komisije Ana Pisonero rekla je da bilateralni sporovi ne smiju ometati proces pristupanja Europskoj uniji te da će pružiti pomoć u pregovorima ako to bude potrebno. Crnogorski predsjednik Jakov Milatović rekao je da se zalaže za intenziviranje rješavanja svih otvorenih pitanja.

Protokol o privremenom graničnom režimu utvrđen je 2002. godine. Prema tom dogovoru Hrvatska ima nadležnost nad cijelim kopnenim dijelom poluotoka i morskim pojasom ulaza u Boku kotorsku od 550 metara, a dio akvatorija uz lijevu obalu poluotoka proglašen je ničijim morem. Hrvatska i Crna Gora 2008. godine su pristupile pregovorima o razgraničenju koje uključuje i Komisiju za razgraničenje. Međutim Komisija se nije sastala u mandatima posljednja tri crnogorska premijera, Duška Markovića, Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića. Komisija se zadnji put sastala 2015. godine.