Hrvatski džepovi, europske cijene: Imamo najvišu stopu inflacije od 2013.

Potrošačke cijene u Hrvatskoj u kolovozu su porasle 3,1 posto na godišnjoj razini, što je najviša stopa inflacije još od travnja 2013. te ubrzanje inflacije u odnosu na mjesec ranije, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Prvi snažniji rast inflacije zabilježen je u travnju ove godine, a poskupljenje primjećuju i sami građani koji naglašavaju kako rast cijena nije praćen rastom mirovina i plaća.

Antonija je jedna od 200.000 radnika u hrvatskom sektoru trgovine. Cijene joj, kaže, rastu pred očima, a razlika je posebno vidljiva u usporedbi na dulji vremenski period.

“Plaće slabo rastu, a troškovi života rastu. Gledala sam koliko raste cijena goriva i osnovnih stvari, mlijeka, ulja, kruha, koliko manje možemo kupiti za svoju plaću, nego što smo mogli prije pet ili deset godina”, kaže trgovkinja Antonija.

Rast cijena posebno se osjeti na obali za vrijeme sezone jer turisti mogu platiti više, što neki trgovci koriste za povećanje marže, na štetu domaćih koji europske plaće mogu samo sanjati.

“Ovdje kod nas je ljeti postalo nemoguće živjeti, ali moramo”, dodaje.

Kupci prigovaraju

Nezadovoljstvo građana porastom cijena najviše osjećaju upravo sami trgovci slušajući, na dnevnoj bazi, prigovore kupaca.

“Grintaju, normalno. Mi prodajemo robu koja se svaki dan konzumira i onda je normalno da je svaka mala razlika njima problem”, kaže nam trgovac Ivan.

Tvrdi kako problem nije u maržama, već nabavnim cijenama koje su više. Cijena proizvodnje raste zbog rasta cijene energenata, a u slučaju hrane utjecaj imaju i nepovoljni meteorološki uvjeti.

“Proizvođači kažu da je uzrok loša sezona i velika suša, veliki led koji je bio u proljeće pa je voće nastradalo”, dodaje.

Koji god uzrok bio, kupovna moć Hrvata sve je slabija, a ovakav rast cijena svih proizvoda nije zabilježen još od 2013.

Hrana rasla 2,4%, režije 2%

Cijena hrane je, na primjer, na godišnjoj razini porasla za 2.4%, alkohola i duhana 5,5%, režija 2%, a pojeftinila je samo odjeća i obuća i to tek za pola posto.

“Kruh jedan, četrnaest kuna. I to ne kilogram, nego nešto manje. Ulje, s osam i nešto, došlo do petnaest i nešto. Ne možete vjerovati koliko je to nenormalno! A plaće i mirovine? Moja mirovina može biti do desetog, ništa dalje”, priznaje Matko iz Splita.

“Nestašica je i talijanske tjestenine, ako ne bude uvoza, tu će se kalkulirati, ići će dizanje cijena iznad deset kuna. Kruh je krešio, sve je krešilo, što da kažem. Ne dižu se mirovine, ne dižu se plaće, to je ajme”, dodaje Ante.

Hrvatski džepovi, europske cijene

Eventualna povećana zarada trgovaca, posebno na obali tijekom ljeta, nije se, upozoravaju iz sindikata, prelila u džepove blagajnica.

“Prosječna plaća blagajnika ne prelazi četiri tisuće kuna. Ne treba niti govoriti koliko prosječnom radniku teško padaju svi ovi procesi koji se događaju, poskupljenja cijena i inflacije i ostalog što obilježimo”, kaže Rozana Duplančić iz Sindikata trgovine Hrvatske.

Stručnjaci poručuju kako bi do kraja godine dinamika godišnjeg rasta cijena trebala ostati oko 3 posto, a građani se nadaju skorom smanjivanju inflacije jer hrvatski džepovi teško podnose ove europske cijene.