Hrvatski sabor 22. veljače proglasio Danom hrvatske glagoljice i glagoljaštva

Hrvatska glagoljica dobila je svoj dan, naime, Hrvatski sabor je proglasio 22. veljače - Danom hrvatske glagoljice i glagoljaštva.

Hrvatska glagoljica povijesno je hrvatsko pismo, jedan od nezaobiljaznih simbola nacionalnog identiteta i višestoljetne uljudbe, na temelju kojega je samo i danas prepoznatljiv i jedinstven u Europi i svijetu. Proglašenje tog Dana, inicirao je Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, koji je 22. veljače odabrao kao spomen na dan kada je u ličkom mjestu Kosinju 1483. godine tiskana prva hrvatska glagoljička knjiga, Misal po zakonu Rimskog dvora. Svojom inicijativom Institut je želio skrenuti pozornost javnosti i svih govornika hrvatskoga jezika na važnost promicanja vrijednosti i ljepota hrvatskog glagoljičnog pisma te omogućiti glagoljici da jedan dan u godini bude upravo njezin spomendan.

"Hrvatska je glagoljica povijesno hrvatsko pismo, jedan od nezaobilaznih simbola hrvatskog nacionalnog identiteta i višestoljetne uljudbe, na temelju kojega smo i danas prepoznatljivi i jedinstveni u Europi i svijetu. Mnogobrojne strane gosti koji posjećuju Hrvatsku upoznaju se s glagoljicom te im ona nerijetko postane prepoznatljiva hrvatski znamen koji po odlasku kući nosi diljem Europe i svijeta", argumentira Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Objašnjava i važnost Misala po zakonu Rimskog carstva. To je prva tiskana hrvatska knjiga, a ujedno i prvi misal u Europi koji nije tiskan latinicom i latinskim pismom. Ta hrvatska inkunabula otisnuta je dvobojno: crnom i crvenom bojom, i to samo 28 godina nakon tiskanja Gutenbergove Biblije. Taj je hrvatski prvotisak važan i zbog toga što nam dokazuje da su Hrvati već u 15. stoljeću bili izrazito razvijeni u društvenom, gospodarskom i kulturnom smislu. Institut upućuje i na posebnost hrvatske glagoljice.

U povijesti pismenosti na području jugoistočne Europe poznato je postojanje više tipova glagoljičkoga pisma, koje datira još iz 9. stoljeća, a jednako je tako poznato da je uglata glagoljica nastala i razvijala se isključivo na hrvatskom govornom području već od 13. stoljeća i zato se s pravom smatra hrvatskim glagoljicom. Zbog jasne definiranosti oblika mnoge uglate glagoljice smatraju ujedno i najljepšim tipom glagoljice, navodi Institut čija je inicijativa dobila potpore predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović, te ministrice kulture i znanosti i obrazovanja Nine Obuljen Koržinek.