Inflacija u kolovozu u Europskoj uniji dosegla 3,2 posto

Inflacija je po godišnjoj stopi u Hrvatskoj iznosila u kolovozu čak 3,1 posto, što je rekord u posljednjih osam godina. U istom je mjesecu u eurozoni ona iznosila okruglih tri posto, dok je u Europskoj uniji dosegla 3,2 posto.

Neznatne razlike jasan su znak da se cijela Europa suočava s istim problemom. Poskupjela je hrana, prijevoz, energenti. Većim dijelom riječ je o uvoznoj inflaciji, onoj koja nastaje na strani ponude, jer zbog rasta ulaznih cijena poskupljuje proizvodnja. No, inflacija je zahvatila i potražnju, jer se nagomilana štednja tijekom pandemije pretvara u potrošnju, a uz to je tržište zasićeno novcem.

Inflatorna spirala

Zbog toga dio stručnjaka smatra da Europi, pa i nama, prijeti opasna inflatorna spirala. Na ovim prostorima, ona je posljednji put zabiježena potkraj osamdesetih kada je gospodarstvo bivše države poharala devalvacija. Središnje državne banke zasad ne zadiru duboko u ekspanzivnu monetarnu politiku na račun gospodarskog oporavka, a viša se inflacija tolerira i jer među bankarima dominira stav kako je riječ o prolaznom fenomenu, piše Novi list. Uz to, dobavni su lanci u problemima, jer je proizvodnja na Zapadu usporedna, dok su na Istoku usmjereni na vlastita velika tržišta, zbog čega je teško ispuniti potražnju.

Hrvatska se ekonomija dobro oporavlja, čak i bolje od očekivanog, a i na putu smo prema uvođenju eura. No, za to je trebalo ispuniti stroge konvergencijske kriterije, koji su zbog novonastale situacije postali manje važni. Posebno se to odnosi na fiskalnu politiku, koja je u potpunosti poremećena diljem svijeta. No, kriterij ciljane razine inflacije sve se više spominje. U našem slučaju, to znači da ne bismo smjeli imati inflaciju višu od prosjeka triju zemalja s najnižom stopom inflacije, uvećanom za 1,5 postotni bod.

Kako je došlo do inflacije?

Iako spadamo u europski prosjek po inflaciji, no konvergencijski kriterij ne ispunjavamo. Naime, najnižu godišnju inflaciju su u kolovozu imale Malta (0,4 posto), Grčka (1,2 posto) i Portugal (1,3 posto). Kad se njihov prosjek uveća za 1,5 postotni bod, dobiva se stopa od 2,47 posto, a Hrvatska je već na 3,1 posto. No, i prosjek eurozone je uvelike nadmašio taj kriterij, koji u ovoj situaciji postaje – besmislen.

“U 2021. se očekuje ubrzavanje prosječne godišnje inflacije potrošačkih cijena na 1,7 posto (s 0,1 posto u 2020.), što bi uvelike trebalo biti rezultat očekivanog snažnog povećanja godišnje stope promjene cijena energije s –5,3 posto u 2020. na oko 5,9 posto u 2021. Pritom bi se doprinos cijena energije ukupnoj inflaciji povećao s –0,9 postotnih bodova u 2020. na oko jedan postotni bod u 2021., uglavnom zbog znatnog porasta cijena sirove nafte na svjetskom tržištu kao i zbog pozitivnog učinka baznog razdoblja, odnosno iščezavanja učinka znatnog pojeftinjenja naftnih derivata početkom pandemije.

Ocjenjuje se da su rizici da inflacija bude niža, odnosno viša od projicirane uravnoteženi, ali vrlo izraženi. U slučaju poboljšanja epidemiološke situacije i slijedom toga snažnijeg gospodarskog rasta u odnosu na osnovni scenarij projekcije – a to je situacija u kojoj se danas nalazimo – inflatorni bi pritisci mogli biti jače izraženi. Nadalje, inflatorni pritisci iz vanjskog okružja bi se također mogli povećati u odnosu na osnovni scenarij projekcije, prije svega u slučaju da cijene sirove nafte i drugih sirovina na svjetskom tržištu, te inflacija u zemljama najvažnijim vanjskotrgovinskim partnerima, nadmaše trenutna očekivanja. Osim toga, ne može se isključiti ni snažnije prelijevanje rasta cijena sirovina na domaće cijene nego što se očekuje”, predviđaju u Hrvatskoj narodnoj banci.

Neobična situacija

Dakako, najveće je pitanje je li zbog inflacije ugrožen hrvatski ulazak u eurozonu. Jasno je da HNB, unatoč prijelaznoj fazi i dalje ima instrumente zauzdavanja inflacije, ali će ih upotrijebiti kad bude potrebe. Što se tiče ispunjavanja konvergencijskog kriterija inflacije, tvrde da su stope različite zbog toga i jer se članice eurozone različito oporavljaju nakon krize. priznaju da bi zbog toga moglo doći do neobične situacije u kojoj je inflacija viša od kriterija za ulazak u eurozonu.

“Unatoč tome, inflacijski kriterij koji propisuje da inflacija u referentnoj godini mora biti ispod prosjeka tri zemlje članice EU-a s najboljim ostvarenjem inflacije uvećanog za 1,5 postotni bod, ostat će i dalje na snazi i Hrvatska će ga morati ispuniti kao i sve druge zemlje koje su uvodile euro. Hoće li Hrvatska ispuniti taj kriterij, vjerojatno nećemo znati do početka naredne godine, a možda čak niti do svibnja, kad se očekuje objava narednog Izvješća o konvergenciji Europske komisije”, zaključuju u HNB-u.