ISTEK MORATORIJA: Od 1. srpnja državljani EU -a mogu kupovati zemlju u Hrvatskoj

Htio sam kupiti još zemlje, širiti ratarenje radi stočarenja, no zemlju u kraju masovno kupuje stranac iz Njemačke, i to preko tvrtke koju vodi naš čovjek, a bavi se prometom nekretninama, dok meni ona isključivo treba za poljoprivrednu proizvodnju. Diže cijenu zemlji, a mi domaći to ne možemo pratiti.

Kaže tako stočar Željko Strapač iz Ozdakovaca, općina Velika, govoreći o svom iskustvu s apetitima stranaca za hrvatske hektare i prije nego što će, od 1. srpnja, na desetu obljetnicu ulaska RH u članstvo EU-a, državljani zemalja članica Unije slobodno moći kupovati poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj. "Zemlju masovno kupuje za sadnju paulovnije i od plodnog tla pravi šume, a meni treba za stočnu hranu. Bio je i kod mene i njegove mi namjere sa zemljom prave velike probleme – ja imam farmu, krave, trebam se proširivati, a ne mogu jer ga ne mogu pratiti u cijeni", pojašnjava svoj slučaj.

Oni koji prate ovu problematiku ocjenjuju kako 1. srpnja ipak neće nastupiti velika navala među strancima na naše hektare; osim što ih ne zanima kupnja zemlje od hektar, dva ili pet, mnogi su do nje zapravo već došli. Svaki treći državni hektar dan je u koncesiju, zakup ili privremeno raspolaganje, a pritom svaki osmi hektar zemljišta danog u privremeni zakup ili koncesiju drže stranci koji žive u RH, tj. tvrtke koje su prešle u ruke stranaca. Podsjećaju na to i u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori.

- Već i sad je mnogo tvrtki u stranom vlasništvu koje imaju ili kupuju poljoprivredno zemljište, pa ne očekujemo neku veliku navalu na male parcele, koje kupuju fizičke osobe. Ova odluka najviše će utjecati na cijenu zemljišta u priobalnom području, gdje su cijene ionako špekulativne i nisu zapravo strogo vezane uz neku ozbiljnu poljoprivrednu proizvodnju. Očekujemo da bi moglo doći do lagane korekcije cijena - kaže predsjednik HPK-a Mladen Jakopović.



U Ministarstvu poljoprivrede ističu da je poljoprivredno zemljište od strateškog interesa za RH, te je lani u svibnju izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu propisano da država ima pravo prvokupa poljoprivrednog zemljišta po tržišnoj cijeni.

Vlasnik je dužan ponuditi zemljište Ministarstvu, koje pak mora u roku od 30 dana obavijestiti prodavatelja o prihvaćanju ponude. U suprotnom, smatra se da je suglasno s prodajom. Ako Ministarstvo ne iskoristi pravo prvokupa, prodavatelj ne može zemljište prodati po nižoj cijeni od one ponuđene Ministarstvu.

Pravo prvokopa podržavaju i u Komori. "Način je to da se veći dio poljoprivrednog zemljišta zadrži u domaćim rukama", kaže Jakopović.

Također, u novom zakonu propisani su uvjeti i ograničenja pod kojima se poljoprivredno zemljište u vlasništvu države može prodati. Između ostalog, prodavati se mogu katastarske čestice poljoprivrednog zemljišta površine do 10 ha za kontinentalno područje, odnosno do 1 ha za priobalje. Jedan kupac može kupiti najviše 50 hektara. Prednost ima dosadašnji posjednik, vlasnik graničnog zemljišta (ako je iste površine ili veće od onog koje se prodaje) i ponuditelj koji je ponudio najvišu cijenu.

U Komori smatraju da "imamo sreće" što nam je pravosuđe sporo i nesređeno, pa je gotovo nemoguće dobiti sređene čestice, zbog čega kupci nakon dvije-tri godine često jednostavno odustanu od pokušaja kupnje zemlje. Ipak, zabrinjava ih činjenica što su i dosad stranci preko vlasništva u hrvatskim tvrtkama imali mogućnost kupnje. To, kaže Jakopović, mora biti prepoznato kao potencijalna opasnost - isto se događalo i u drugim zemljama EU-a. Naime, stranci bi preko domaćih partnera kupovali zemlju i tako joj podizali cijenu. Naš sugovornik s početka teksta daje primjer. "Strani kupac posredno daje za jutro 5000, a ja sam spreman dati najviše 3000 eura. Dižu cijene i mi ih našim načinom proizvodnje hrane ne možemo pratiti. On nema veze s poljoprivredom, no višak novca ulaže u zemlju kao investiciju", žali se Strapač.



Prijelazno je razdoblje bilo uvedeno upravo kako bi se spriječio rast cijena zemlje u RH nakon ulaska u EU zbog veće kupovne moći stranaca od kupovne moći naših poljoprivrednika. Nadalje, tijekom moratorija trebalo je završiti povrat i privatizaciju zemlje, vlasnički ju urediti, no malo je tu mjesta za zadovoljstvo. K tomu, istječe moratorij strancima, a brojni poljoprivrednici ne mogu do zemlje, a raspisivanje natječaja za zakup nikako da doživi ubrzanje. Tu je i pitanje kako će se nove okolnosti odraziti na pojedine ionako osjetljive i udarima izložene sektore, poput stočnog i mliječnog.

Jakopović kaže da se HPK zauzima za to da s istekom moratorija Zakon o poljoprivrednom zemljištu zaživi i da zemlja dođe "u ruke pravih proizvođača, koji će biti nositelji buduće poljoprivredne proizvodnje".

- Znamo da postoje različita mišljenja kod pojedinih sektora proizvođača, no smatramo kako je važno dodjelu zemlje uskladiti sa Strategijom poljoprivrede i ciljevima koje smo postavili i kojima do 2030. želimo povećati vrijednost proizvodnje hrane sa sadašnjih nešto više od 19 milijardi na 30 milijardi kuna - kaže Jakopović.

Cijene zemlje već neko vrijeme rastu; ratari negoduju da ih podižu mešetari, trgovci nekretninama i drugi "nepoljoprivrednici". Član UO HPK-a Matija Brlošić kaže kako su one oko Đakova šest-sedam tisuća eura po jutru, što je dvostruki rast u posljednje dvije godine. "Kupuje ju netko tko ju neće raditi, već mešetariti njome, a mi to ne možemo financirati. Kada bismo to platili, propali bismo", kaže Brlošić.

U HPK-u pak upozoravaju da su cijene zemlje, bez obzira na velik rast, i dalje niske u odnosu prema cijenama u EU-u.