Iz Europe stigao najgori udarac Hrvatskoj, Plenković pod hitno ovo mora riješiti

Prema indeksu percepcije korupcije za 2024. godinu čak dvije trećine zemalja dobilo je loše ocjene, objavili su iz Transparency Internationala (TI). Njihovo istraživanje pokazalo je kako zloupotrebljavanje vlasti, odnosno položaja, značajno ometa ispunjavanje klimatskih ciljeva.

“Moramo se pod hitno pozabaviti korupcijom, i to korijenom tog problema, prije nego što ona uništi smislene mjere za zaštitu klime”, kaže Maíra Martini, direktorica Transparency Internationala.

Tražila je od vlada i multilateralnih organizacija da pitanje borbe protiv korupcije proglase dijelom svojih strategija kojima je cilj zaštita klime. Martini smatra da korumpirane snage ne određuju samo stvari u politici nego često ukidaju kontrolu ušutkavanjem novinara, aktivista i svih onih koji se zalažu za ravnopravnost i održivost.

Korupcija i klima

U izvještaju se na nekoliko primjera pokazuje kako konkretno korupcija utječe na klimatske probleme. Primjerice, u SAD-u je jedno energetsko poduzeće uplatilo 60 milijuna dolara na račun političara i njegovih partnera kako bi se utjecalo na donošenje političkih odluka, odnosno kako bi se usporila ekspanzija obnovljivih izvora energije.

Druga istraga pokazala je kako su milijuni dolara jednog projekta Globalnog fonda za okoliš također bili pronevjereni. Radi se o projektu koji je realiziran u Rusiji između 2010. i 2017. godine, a cilj mu bilo povećanje energetske učinkovitosti i smanjenje emisija plinova no po navodima CPI-ja nije uspio ostvariti niti jedan od tih proklamiranih ciljeva.

U okviru izrade izvještaja za prošlu godinu analizirano je 180 zemalja svijeta u pogledu korupcije u javnom sektoru. Zemlje su se bodovale skalom od nula (visoko korumpirane) do 100 bodova (nema korupcije), a više od dvije trećine zemalja našlo se donjem dijelu tablice s rezultatom iznad 50 bodova.

Popis zemalja

Zemlje s najnižim vrijednostima uglavnom su one u kojima su prisutni konflikti poput Južnog Sudana (8), Somalije (9), Venezuele (10), Sirije (12), Libije (13) i Jemena (13). Što se tiče najboljih, Danska je po sedmi put zaredom na prvom mjestu s visokih 90 bodova, slijedi je Danska (88), Singapur (84), Novi Zeland (83) te Luksemburg, Norveška i Švicarska s 83 boda.

Hrvatska se u odnosu na prošlu godinu pogoršala za tri boda te sad ima ukupni 47 bodova, isto kao i Armenija, a bod manje od Slovačke i Namibije. S tim rezultatom, za jedan je bod bolja od Malte i Crne Gore. Ipak, na popisu zemalja u Europskoj uniji Hrvatska se smjestila na vrlo loše 23. mjesto od ukupno 27 članica. Srbija i Ukrajina dobile su po 35 bodova, dok je Bosna i Hercegovina dva boda lošija nego u prošloj godini te je s 33 boda u razini Bjelorusije i Laosa.