Janaf i Hrvatska najveći gubitnici nakon američkih sankcija NIS-u. MOL se okreće Srbiji

Janaf bi, zbog sankcija i prekida isporuke sirove nafte NIS-u, mogao izgubiti i do 18 milijuna eura samo do kraja ove godine.

Mađarska naftna tvrtka MOL povećat će prodaju nafte i naftnih derivata Srbiji, najavio je jučer Peter Szijjarto, mađarski ministar vanjskih poslova i trgovine, nakon uvođenja američke sankcije Naftne industrije Srbije (NIS), koja je u većinskom vlasništvu ruskih tvrtki GazpromNeft i JSC Intelligence.

– Naši srbijanski prijatelji mogu se osloniti na povećanu isporuku MOL-a, budući da MOL ima važnu ulogu u opskrbi Srbije sirovom naftom i derivatima, rekao je Szijjarto, ali dodajući kako to povećanje neće moći nadoknaditi prekid opskrbe NIS-a sirovom naftom preko Hrvatske, odnosno Janafa.

 

Apsurdna situacija

Ovakva je najava u krugovima energetskih stručnjaka bila očekivana, o čemu smo već pisali ovaj tjedan. Svi sugovornici s kojima smo razgovarali praktički su jednoglasno zaključili kako će najveća korist od primjene američkih sankcija na NIS najvjerojatnije izvući upravo mađarski MOL, koji inače već dulje vrijeme izvozi velike količine naftnih derivata u Srbiju. I NIS i srbijanske državne vlasti su, naime, već mjesecima uvozili povećane količine sirove nafte, putem Janafa, tako i naftnih derivata iz Mađarske, upravo zbog stalne prijetnje uvođenja američkih sankcija prema NIS-u zbog ruskog većinskog vlasništva u najznačajnijoj srbijanskoj naftnoj kompaniji.

Janaf bi, zbog sankcija i prekida isporuke sirove nafte NIS-u mogao izgubiti i do 18 milijuna eura samo do kraja ove godine, uz značajno veći iznos tijekom iduće godine, s obzirom na to da hrvatski naftovod sa srbijanskom naftnom kompanijom ima zaključen ugovor o transportu nafte do 31. prosinca iduće godine. S druge strane, ukoliko se dotad ne promijeni vlasnička struktura NIS-a i sankcije potraju duže od kraja ove godine, kad će, prema riječima srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, potrajati NIS-ove zalihe goriva i mazuta, MOL bi mogao izvući najveću zaradu u cijeloj priči, opskrbljujući Srbiju naftnim derivatima iz svojih rafinerija u Szazhalombattiju i Bratislavi koje se dalje, zahvaljujući izuzeću od zabrane uvoza sirove nafte iz Rusije, opskrbljuju ruskom naftom putem naftovoda Družba.

To je, zapravo, jedan od apsurda cijele situacije u kojoj NIS, zbog većinskog vlasničkog udjela ruskih tvrtki, ne može kupovati naftu na tržištu, niti je Janaf može transportirati prema rafineriji u Pančevu, ali bi zato značajan profit mogao ostvariti MOL koji uvozi rusku naftu po diskontnim cijenama. MOL već duže vrijeme na sve načine osporava mogućnost uvoza nafte sa svjetskih tržišta putem Janafa, optužujući hrvatski naftovod, među ostalim, za »ratno profiterstvo« na ratu u Ukrajini, zbog navodno previsokih cijena transporta nafte, kao i za nedovoljne kapacitete transporta prema MOL-ovim rafinerijama u Mađarskoj i Slovačkoj.

 

Ekstraprofit MOL-a

Sve takve navode u više su navrata opovrgnuli i iz uprave Janafa, kao i iz hrvatskog državnog vrha, pa su tako i predsjednik Vlade Andrej Plenković i predsjednik uprave Stjepan Adanić potvrdili kako se hrvatskim naftovodom prema MOL-ovim rafinerijama može transportirati petnaest milijuna tona nafte godišnje, što premašuje njihovu godišnju preradu.

Unatoč tome, prvi krug pregovora između Janafa i MOL-a, održan prije tri dana, nije uspio, što je dobar dio energetskih stručnjaka prokomentirao potpuno očekivanim, a Davor Štern je izjavio kako bi MOL, čak i kada bi mu Janaf ponudio besplatan transport nafte, našao izliku da takvu ponudu ne prihvati, jer rusku naftu dobiva po cijeni nižoj barem deset dolara za tonu, od one na europskom tržištu. Sličnu procjenu iznio je i Adanić kazao kako MOL na uvozu ruske nafte ostvaruje barem milijardu dolara dodatnog profita od nafte godišnje, dok neki stručnjaci procjenjuju kako je taj iznos još veći i kreće se od milijardu i pol do skoro dvije milijarde dolara.

S povećanjem izvoza na tržište Srbije, traže li sankcije NIS-u, taj bi profit MOL-a mogao dodatno porasti, a dođe li do promjene vlasničke strukture u NIS-u, opet se upravo MOL spominje kao jedan od mogućih kupaca dionica srbijanske naftne kompanije od ruskih kompanija, u prvom redu zbog dobrih odnosa na relaciji Viktor Orban-Vladimir Putin-Aleksandar Vučić.

Kako je riječ o dobro uređenoj naftnoj tvrtki koja ima moderniziranu rafineriju i razgranatu veleprodajnu i maloprodajnu mrežu, te dijelom opskrbljuje i tržište BiH, MOL bi u tom slučaju ne samo ostvario zaradu, već i dugoročno proširio svoju zonu utjecaja u naftnom gospodarstvu na prostoru država nastalih raspadom bivše Jugoslavije. Sankcije prema NIS-u mogle bi dati dodatni vjetar u leđa inicijativi za produženje naftovoda Družbe iz Mađarske prema Srbiji, o kojoj se u obje zemlje već duže vrijeme govori, au tom slučaju Janaf bi dugoročno mogao izgubiti opskrbu NIS-a sirovom naftom.

U zaključku, moglo bi se reći da bi, uz srbijansko tržište koje se nalazi pred razdobljem neizvjesnosti opskrbe derivatima, najveću štetu od uvođenja emeričkih sankcija NIS-u mogao pretrpjeti Janaf, odnosno Hrvatska, zemlja saveznica SAD-a kroz članstvo u NATO-u, dok bi korist mogao izvući MOL, kao njim posredno i ruski proizvođači sirove nafte. Pitanje na kraju je – tko je tu ratni profiter?

 

Plenković za uvođenje visokih carina na rusku naftu

MOL je od Janafa zatražio ponude na dulji rok i veće količine, rekao je jučer premijer Andrej Plenković, naglasivši ujedno kako se zalaže za drastično dizanje carina zemalja koje uvoze rusku naftu, kako više ne bi bila konkurentna.
Plenković je istaknuo da se MOL opskrbljuje sirovom naftom iz Rusije koja je jeftinija od bilo koje nafte koja tankerima dolazi u Omišalj.
– Nije normalno da zemlje EU-a i NATO-a, koje imaju više paketa sankcijskih i režima usmjerenih prema Rusiji dok traje agresija na Ukrajinu, kupuju fosilna goriva od Rusije. Time se financira ruski ratni stroj i to nema nikakvog smisla, smatra se premijerom. On se zalaže za promijenjenu politiku koja ide za tim da se za sve zemlje koje uvoze rusku naftu, carina digne na razinu kada više te nafte neće biti konkurentne.
To u ovom slučaju, primjerice, dovodi Mađarsku u poziciju da joj neće biti isplativa sirova nafta po jeftinijoj cijeni, već bi ona nakon tih carina bila skuplja nego bilo koja druga nafta koja će biti dovedena tankerima, recimo, u Omišalj, rekao je.