Javna nabava izvan kontrole: Velike rjeđe pod povećalom, male nitko nije dirao 10 godina!

Ne kaže se slučajno da je, uz pravosuđe, rak-rana hrvatskog društva - javna nabava. Kada se tome doda podatak Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM) da lani 96 posto velikih javnih nabava nitko nije kontrolirao, a da one manje vrijednosti nitko nije provjeravao punih deset godina, onda je jasno zašto je stanje takvo i koliki je prostor za korupciju

Velika nabava je ona čija je procijenjena vrijednost veća od 26.540 eura za nabavu robe i usluga ili prelazi 66.360 eura, ako je raspisana za same radove, dok se ona manja odnosi na iznose manje od navedenih.

Spomenuti podatak s početka teksta proizlazi iz izvješća DKOM-a, koji je upućen u Sabor, a iz njega je vidljivo da broj kontroliranih predmeta iz godine u godinu kontinuirano pada.

'Tako je, prema dostupnim podacima, u 2020. godini udio kontroliranih postupaka javne nabave iznosio 7,23 posto, u 2021. godini taj broj pao je na 6,75 posto, a u 2022. godini došlo je do dodatnog pada na 4,75 posto. Također, i u 2023. godini nastavljen je trend pada broja kontroliranih postupaka javne nabave te je kontrolirano svega 3,58 posto postupaka', stoji u izvješću DKOM-a.

Više naknade, manje žalbi

Paralelno s padom kontrole, pada i broj žalbenih predmeta. Krivac za to su, smatra DKOM, posljednje izmjene Zakona o javnoj nabavi, kojima je povećana naknada za pokretanje žalbenog postupka.

Naime ona je prije bila jedinstvena i iznosila je oko 664 eura, a sad se plaća ovisno o visini procijenjene vrijednosti natječaja te iznosi od 1320 do čak 66.360 eura.

U prošloj godini tako je raspisano 16.373 natječaja, a pristiglo je svega 586 žalbi, dok ih je, primjerice, 2019. godine bilo 1209.

'Nakon više od godine dana od stupanja na snagu izmjena i dopuna Zakona o javnoj nabavi, kojima su se znatno povećale naknade za pokretanje žalbenog postupka, može se gotovo sa sigurnošću reći kako je na pad broja izjavljenih žalbi te udjela kontroliranih postupaka javne nabave utjecalo povećanje te naknade. Naime u prvoj godini primjene zakona (listopad 2022. – listopad 2023.) došlo je do pada žalbenih postupaka od gotovo 25 posto, a dodatan pad od 19 posto uslijedio je u 2024.', naveo je DKOM u izvješću.

Oni sami po službenoj dužnosti ne smiju pokretati kontrole, ali to mogu DORH i Ministarstvo gospodarstva. No to se, prema njima, već deset godina nije dogodilo.

'U posljednjih deset godina ove ovlasti spomenuta tijela nisu koristila. Korištenje ove ovlasti zasigurno bi pridonijelo smanjenju rizika od korupcije. Korištenje ove ovlasti od strane spomenutih tijela zasigurno bi pridonijelo smanjenju rizika od korupcije u onim postupcima javne nabave u kojima zbog određenih razloga gospodarski subjekti nisu zainteresirani za ulaganje žalbe ili si, primjerice, zbog visokih žalbenih naknada ne mogu priuštiti izjavljivanje žalbe u postupcima iznimno visoke procijenjene vrijednosti nabave', smatra DKOM.

Najviše žalbi na postupke javne nabave u 2023. godine izjavljeno je na one koje je provodio HEP, slijede KBC Rijeka, Ministarstvo poljoprivrede, Grad Split i Hrvatska pošta.

Izvan kontrole 1,6 mlrd. eura

Postupke javne nabave dužni su provoditi državna tijela i tvrtke, gradovi i općine, odnosno jedinice lokalne samouprave i tvrtke u njihovu vlasništvu. Dok je DKOM nadležan za provjeru skupljih nabava, iako su manje u 2022. ukupno vrijedile čak 1,6 milijardi eura (ukupna vrijednost svih natječaja bila je 6,4 milijarde), njih nitko ne kontrolira.

Naime ni velike nabave DKOM ne provjerava proizvoljno, već tek kad zaprimi žalbu, a njih je, kako smo već istaknuli, sve manje.

I dok u velikim nabavama postoji mogućnost žalbe, na nju se nema pravo u postupcima jednostavne (bagatelne nabave). 'U tim postupcima nije moguće koristiti pravnu zaštitu u obliku žalbe pred Državnom komisijom pa tako iznimno velike ukupne vrijednosti ugovora koji se sklope u postupcima jednostavne nabave (2022. gotovo 1,6 mlrd. eura) ostaju izvan područja kontrole, što predstavlja široko područje pogodno za različite oblike koruptivnog djelovanja', naveo je DKOM, dodavši da je samo dva posto njihovih odluka završilo pred Upravnim sudom te da imaju premalo ljudi (30), a i da im plaće nisu rasle od 2013. i da ima nelogičnosti u njihovim iznosima.

'Sukladno novim koeficijentima, utvrđenim novom Uredbom o koeficijentima, došlo je do velike razlike u plaćama državnih službenika u Državnoj komisiji i članova Državne komisije, tako da plaće državnih službenika znatno premašuju plaće članova (koji su nadređeni službenicima)', zaključio je DKOM.