Je li proračun opet izvan kontrole? Ministar Zdravko Marić očekuje deficit do 4 posto
Smatra se da je ključan problem u prevelikom broju prekovremenih sati zaposlenih u zdravstvu
Nakon lokalnih izbora, kad premijer Andrej Plenković više ne bude "oklijevao", javnost bi trebala doznati kakve mu je prijedloge za reformu zdravstva uputio resorni ministar Vili Beroš. Ako je suditi prema njegovom izjavama na snimci sa saborskog Odbora za zdravstvo o hitnoj potrebi reforme zdravstvenog sustava koja je dospjela u javnost, on smatra je njegovo ministarstvo mnogo činilo posljednjih četiri, pet mjeseci, intenzivno je komuniciralo s Ministarstvom financija, a iznjedrili su i prijedlog obročne otplate dugova.
- Odgovorili smo nekoliko puta argumentirano na sva traženja ministra Marića, a sada je loptica ipak kod njih. Vjerujem da će Marić pronaći način da to riješi - zaključio je Beroš. Ministar Marić, međutim, ne misli tako. Ne znajući za prisustvo kamera dopustio si je malo otvoreniji razgovor pa je prisutne upoznao s prilično dramatičnim brojkama. Od 2006. godine razlika između rashoda i prohoda sustava narasla je s jednu na 13 milijardi kuna. Umjesto predviđenog transfera od 2,7 milijardi kuna, proračun će ove godine morati izdvojiti gotovo deset milijardi kuna.
Javni dug
Rješenje je povećani deficit, "to je to, ljudi, nema druge", uznemireno je poručio Marić. Uz sve druge nužne i prigodne predizborne rashode, procjene su da bi proračunski deficit ove godine, prvi put u mandatu ministra Marića, mogao izmaknuti kontroli. U nešto smirenijem tonu ipak objašnjava kako povećanje rashoda nema veze s izborima, nego su u pitanju sve druge okolnosti.
- Rast izdataka neće u potpunosti ići u povećanje deficita, rebalans će biti kombinacija povećanja rashoda, ušteda i BDP-a, tako da bi deficit na kraju mogao ostati do četiri posto - kaže Marić. Ono što ohrabruje jesu podaci o fiskalizaciji, u prva četiri mjeseca na razini su ostvarenih u istom razdoblju 2019. godine pa bi prihodi proračuna mogli ostati solidni. Međutim, ostaje ključno pitanje kako će se razvijati epidemiološka situacija i kakva će biti turistička sezona. Zasad se nade polažu u to da će biti bolja nego lani.
Iako je Marić prepoznat kao ministar financija koji isporučuje bolje rezultate od planiranih, prošle i ove godine, to više nije moguće. Ekonomski analitičari, čini se, nisu iznenađeni, ne samo zbog situacije u Hrvatskoj, nego i općeg trenda fiskalnog rasterećenja.
Vjeruje se da će fiskalna pravila EU na kraju biti suspendirana i za 2022. godinu. Međutim, imajući na umu važnost kreditnog rejtinga i projekt uvođenja eura, Hrvatska si svakako ne bi smjela dopustiti eksploziju rashoda. Zato je vrlo važno, dodaje jedan naš sugovornik, pokazati i u rebalansu da se javni dug smanjuje poželjnom dinamikom. Vjeruje da će tako i biti.
Prekovremeni sati
Kad je riječ o reformi zdravstva, prioritetnim se smatra rješavanje pitanja plaća, osobito prekovremenih sati. Sa sadašnjim načinom kompenzacije zaposlenih, centralni obračun plaća pokazuje da mnogi u sustavu ostvaruju velika primanja.
Najodgovorniji čovjek u zemlji, sam premijer Andrej Plenković, tako je po visini plaće dospio na otprilike 2000. mjestu", kaže izvor upoznat s tom problematikom. Osim plaća, naravno, postoje i brojni drugi problemi čije je rješavanje urgentno, od prekomjerne potrošnje lijekova do limita bolnica.
Kada prođu lokalni izbori, pred Hrvatskom su dvije slobodne godine pa neće biti razloga ni za oklijevanje "najodgovornijeg čovjeka u zemlji".
No, osvrćući se na primjedbe ministra Beroša, premijer je rekao da reforma zdravstva nema nikakve veze s lokalnim izborima, ona je u tijeku i postoje različiti planovi kako joj pristupiti. Kako god okrenuli, loptica je na terenu ministra zdravstva.
Zašto izdvajanje HZZO-a iz riznice nije donijelo rezultate
U protekla dva desetljeća ministri financija i zdravstva pokušavali su problem riješiti promjenom ustrojstva Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, ali nije išlo. Najprije je 2002. godine, upravo zbog teškoća u kojima se našao zdravstveni sustav, HZZO uključen u državni proračun, kako bi ministar financija imao bolji nadzor nad financijama.
Dvanaest godina potom, također zbog financijskih dubioza u zdravstvu, HZZO je izdvojen iz državne riznice.
Tadašnji ministar financija Boris Lalovac, kao i svi njegovi kolege, protivio se toj ideji, ali svojim pristupom da će "i poginuti ako treba" u borbi za dobivanje novca za zdravstveni sustav koji mu je namijenjen, ministar zdravstva Siniša Varga uspio je privoljeti tadašnjeg premijera Zorana Milanovića, a potom i ministra financija.
Njegov je argument bio da će time povećati transparentnost novca kojim raspolaže zdravstvo, donijeti novi način planiranja i trošenja, smanjiti liste čekanja, podići kvalitetu zdravstvene usluge, a zdravstvo je trebalo početi poslovati bez gubitaka.
- Avansno plaćanje i sanacije bolnica, u koje je tijekom proteklih 20 godina utrošeno 17 milijardi kuna, otići će u ropotarnicu povijesti - rekao je Varga 2014. godine te dodao kako će zdravstveni sustav ubuduće "sam sanirati svoje gubitke".
No, to se nije dogodilo, zdravstvo je nastavilo generirati gubitke. Kako je kasnije objasnio Varga, izdvajanje HZZO-a iz riznice trebao je biti samo "nulti korak za sve daljnje reforme", ali njegov model trogodišnjeg reformiranja sustava naglo je zaustavljen dolaskom HDZ-ova ministra zdravstva Darija Nakića.
Među ostalim, plan je uključivao promjenu sustava plaćanja bolničkog sektora i plaćanje po izvršenju.
Možda izlazak HZZO-a iz riznice i ne treba nužno povezivati s dugovima zdravstva, ali ostaje činjenica da nije ni pomoglo, što jasno upućuje na to gdje leži problem.
