Jeste li vidjeli što strši na etiketama u domaćim dućanima? Pretužne scene. I tako do svibnja

Nova obveza isticanja zemlje porijekla otkrila je tešku dominaciju uvoza i manjak domaćih zaliha u veljači

Tužna slika posljednjih dana vlada domaćim trgovinama, i to kao posljedica jedne odluke Ministarstva poljoprivrede koja je mnogima razotkrila odakle doista dolaze svježe voće i povrće koje konzumiraju.

Treba reći, naravno, da su podaci o zemlji porijekla voća i povrća iz rinfuze bili obvezni i prije, no otkako je ministar David Vlajčić trgovce obvezao da sada tu informaciju pišu slovima jednako velikima kao što je i cijena, teško je ne zamijetiti kako na odjelima voća i povrća gotovo da nema domaćih proizvoda te da dobar dio njih stiže iz zemalja Trećeg svijeta.

Klima bolja u Belgiji i Poljskoj

U našem kratkom videu pogledajte kakvo je stanje u trgovinama bilo prošli tjedan i bismo li uspjeli nešto skuhati za ručak ako bismo kupovali isključivo domaće namirnice.

Ovdje pogledajte video: https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/nova-pravila-podrijetla-otkrila-dominaciju-uvoza-manjak-domaceg-15685403

Posjetili smo nekoliko različitih trgovina, a u svima je situacija bila otprilike slična.

Domaće proizvode ne bismo uspjeli nabrojati ni na prste jedne ruke, ali zato svugdje strše etikete zemalja kao što su Nizozemska, Španjolska, Italija i Turska.

U Hrvatsku se, očito, isplati uvoziti i voće i povrće iz Belgije koja valjda ima bolju klimu od nas, a mrkvu također nabavljamo iz "tople" Poljske.

Situacija bolja u svibnju

Pronašli smo, recimo, poriluk i malo kelja, u jednoj smo trgovini zatekli batat, ima i nešto cikle.

Kako je za Jutarnji pojasnio predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara Vjekoslav Budanec, veljača je i inače dosta loš mjesec kad su u pitanju domaći proizvodi, a najavljuje kako bi se situacija ipak trebala popraviti tijekom ožujka kad se očekuje da će se na policama naći domaće lisnate salate i kupusnjače.

"Nažalost, situacija je loša i to se sada dosta dobro vidi. Mi već godinama upozoravamo na činjenicu da imamo malo domaćih proizvoda. Za razliku od država kao što je Španjolska, mi nemamo razvijenu proizvodnju u plastenicima, niti imamo tako povoljnu klimu, zbog čega određene dijelove godine imamo slabu proizvodnju", rekao je Budanec.

Rajčice iz hidroponskog uzgoja

Nakon ožujka, najavio je da bi bolja situacija na tržištu trebala biti u svibnju kad će se u prodaji naći i domaće rajčice te paprike iz hidroponskog uzgoja.

"Loše je, istina, evo, mi sada nemamo čak ni domaćeg korjenastog povrća poput mrkve, peršina i sličnog, a za što nema objektivnih prepreka jer bismo ga bez problema mogli čuvati u skladištima tijekom zime", dodao je Budanec i naglasio da je to dio problema.

Domaća proizvodnja, naime, pati od kroničnog nedostatka skladišnih prostora u kojima bismo tijekom zime mogli čuvati pojedine vrste domaćih proizvoda, a nedostaje nam i prava burza poljoprivrednih proizvoda, što upućuje na to da su to mjere koje bi trebalo odraditi i uvesti Ministarstvo poljoprivrede.

"Ova mjera isticanja zemlje porijekla je dobra u smislu izazivanja šoka i osvješćivanja koliko imamo malo domaćih proizvoda, no sama za sebe neće ni na koji način povećati proizvodnju, što bi nam trebao biti primarni motiv. Da bi se to dogodilo, Ministarstvo poljoprivrede treba aktivno raditi na osnivanju burze proizvoda i povećanju skladišnih prostora, bez čega ne možemo", rekao je Budanec.

Veća proizvodnja krušaka i marelica

Prema posljednjim dostupnim službenim podacima, onima za 2024. godinu, Hrvatska je proizvela 46 tisuća tona rajčice, više od 27 tisuća tona crvenog i zelenog kupusa, 29 tisuća tona lubenica te više od 20 tisuća tona luka i češnjaka.