Kako je nastala nova važna knjiga Rahima Ademija o Domovinskom ratu: ‘Kao general nisam mogao trpjeti laži’

Kad je u studenom 2019. godine u ratnoj luci Lori pod pokroviteljstvom Ministarstva obrane obilježena 25. obljetnica operacije Zima-94, govornici nijednom riječju nisu spomenuli Operativnu grupu Livno, pod čijim je zapovjedništvom ta operacija i isplanirana i provedena. A propustili su spomenuti i zapovjednika te operativne grupe generala Rahima Ademija.

Bila je to kap koja je prelila čašu nezadovoljstva umirovljenoga časnika Hrvatske vojske, jer nije to bilo prvi put da se njegove ratne zasluge ili prešućuju ili minoriziraju. U tom trenutku odlučio je napisati knjigu i u njoj opisati ne samo operaciju Zima-94 i svoju ulogu u njoj nego i sve ostale operacije koje je planirao i operativno proveo.

Rezultat je tu: u ovoj opsežnoj knjizi znakovita naslova „Samo istina – ratni dnevnik generala Hrvatske vojske“ detaljno je opisao devet vojnih operacija koje su, u konačnici, donijele slobodu i mir Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. To su redom: Rujanski rat 1991., Zima-94, Skok-1, Skok-95 (Skok-2), Ljeto-95, Kozjak-95 (Oluja-95), protunapad na srpsku ofenzivu Vaganj-95, Maestral-2 i Južni potez.

Služeći se svojim ratnim dnevnikom, general Ademi operacije Hrvatske vojske (HV) i Hrvatskog vijeća obrane (HVO) opisuje, kako i priliči školovanom časniku, stručnim vojnim jezikom i podastirući nevjerojatnu količinu podataka o planovima, zapovijedima, postrojbama, smjerovima napada, osvajanju kota, sela i gradova, o topništvu, logistici… No, te nam operacije opisuje onako kako to još nitko nije učinio: donoseći novi pogled na ratne događaje i njihove protagoniste, piše Večernji list

„Nakon četvrt stoljeća od oslobođenja svih krajeva Republike Hrvatske prvi put iznijet ću pravu istinu o ratnim događajima u kojima sam sudjelovao iako su to odavno trebali učiniti vojni analitičari, povjesničari (…) i političari koji su na temelju rezultata Hrvatske vojske gradili svoje karijere“, piše general. Takvim pristupom učinio je ovu knjigu ne samo informativnom nego i iznimno zanimljivom, mjestimice i vrlo „eksplozivnom“, jer se nije libio opisati problematične postupke nekih zapovjednika ili pak rušiti „lažne mitove“. Poput onoga da je Šibenik spašen zahvaljujući topu sa Žirja. „Tvrditi da je grad spasio top koji uopće nema domet za podržavanje snaga na kopnu najveća je i najbizarnija vojnička laž na svijetu“, smatra general Ademi.

Jedan od najintrigantnijih dijelova ove knjige svakako je poglavlje o operaciji Kozjak-95 (Oluja-95), odnosno o oslobađanju Knina. Uoči te operacije, piše general, postojao je sukob koncepcija oslobađanja okupiranih područja – jednu koncepciju imao je Glavni stožer Hrvatske vojske, a drugu Ministarstvo obrane na čijem je čelu bio Gojko Šušak.

Glavni stožer inzistirao je da se Knin oslobodi pravcima kojima su ga u Drugom svjetskom ratu oslobađali partizani, a Šušak je podržavao plan da se hrvatske elitne postrojbe u Knin spuste preko Dinare i Crvene zemlje, vojnog poligona nekadašnje JNA u zaleđu Zvonimirova grada. Bio je to najteži smjer, ali je za neprijatelja bio potpuno iznenađenje.

Plan se pokazao toliko dobrim da je 7. gardijska brigada hrvatsku zastavu podigla na kninsku tvrđavu već drugi dan oslobodilačke operacije. O toj originalnoj ideji general Ademi piše kao o svom patentu te otkriva kako je plan izradio na zahtjev ministra Šuška, a da ga je predsjednik Tuđman odobrio i prije poznatog brijunskog sastanka sa zapovjednicima postrojbi.

Otkriva također da je noć uoči početka operacije iz Glavnog stožera HV-a stigla direktiva da napad na Knin ne ide preko Dinare, nego preko Strmice. Ocijenivši da bi to bilo slanje vojske u smrt i da bi se borbe za Knin vodile mjesecima, Gotovina i Ademi direktivu su zanemarili. Uslijedio je Blitzkrieg s domino-efektom: kad je pao Knin, počelo je padati i sve ostalo.

U svoj ratni mozaik, sastavljen od deset poglavlja, general Ademi ugradio je i pozadinu smjene i umirovljenja generala Janka Bobetka, „narudžbu“ Sjedinjenih Država da hrvatske združene snage uđu u Šipovo, a zatim da pokrenu operaciju Južni potez u kojoj će doći nadomak Banjoj Luci, priču o neplaniranom okršaju s 5. korpusom Armije BiH koji je odnio 11 života, istinu o pogibiji legendarnog Andrije Matijaša Pauka… Ova intrigantna knjiga donosi i 11 ekskluzivnih zemljovida s planovima ratnih operacija te će zasigurno biti nezaobilazna literatura u budućim proučavanjima Domovinskog rata.

Premda se general Ademi vodio načelom da je bolje napisati najgorču istinu nego najslađu laž te bi mogao izazvati nezadovoljstvo nekih svojih ratnih kolega koje je izvrgnuo kritici, ova je knjiga u prvom redu podsjetnik na veličinu pothvata hrvatskih ratnika i upozorenje da ih se ne smije prepustiti zaboravu. I ni na koji način neće umanjiti nečije ratne zasluge. A potakne li i druge ratne veterane na pisanje memoara, ostvarila je svoju svrhu, piše Večernji list