Kako je Venezuela prebacila 127 tona zlata u Švicarsku u pokušaju spašavanja financija

Caracas je tijekom pet godina otpremio ukupno 127 tona zlata iz rezervi središnje banke u švicarske rafinerije, nastojeći osigurati gotovinu u trenutku sve dublje dužničke krize. Švicarska, kao vodeće globalno središte za trgovinu zlatom, po vrijednosti je najveći svjetski uvoznik i izvoznik tog plemenitog metala.

Za zemlju poput Venezuele, koja je pokušavala unovčiti zlatne poluge iz svojih državnih rezervi, Švicarska je imala ključnu ulogu jer je domaćin nekih od najvećih svjetskih rafinerija, uključujući Valcambi, PAMP i Argor-Heraeus, koje su većinom smještene u kantonu Ticino.

Te rafinerije omogućuju topljenje i preradu zlata prema najvišim međunarodnim trgovačkim standardima, kao i izdavanje potrebne dokumentacije i certifikata koji olakšavaju njegovo premještanje i prodaju na globalnim tržištima.

Prije deset godina Venezuela je iz svojih rezervi tajno isporučila zlato u vrijednosti od gotovo 4,7 milijardi švicarskih franaka (5,05 milijardi eura), s ciljem da ga otopi i proda, piše Euronews.

Tijekom razdoblja od pet godina u Švicarsku je prevezeno ukupno 127 tona zlata, što su naknadno zabilježile i prijavile švicarske carinske vlasti, koje registriraju sav uvoz i izvoz u zemlju.

Švicarska vlada ranije nije javno objavljivala podatke o tim transferima, u skladu s dugom tradicijom financijske diskrecije, zbog koje je ta zemlja i dalje privlačna poslovnim elitama, ali i autokratskim režimima koji traže sigurno mjesto za pohranu ili likvidaciju imovine.

Švicarska javna televizija SRF navela je da je vlada Nicolása Madura slala zlato u inozemstvo kao potez iz očaja, pokušavajući izbjeći državni bankrot. Dio zlata je prodan, dok je dio korišten kao jamstvo za kredite i refinanciranje duga.

Do trenutka kada je Venezuela 2017. godine bankrotirala, zemlja je već bila praktički isključena iz uobičajenih mehanizama refinanciranja i ostala bez dostupne čvrste valute.

U dokumentu Centra za inovacije u međunarodnom upravljanju (CIGI) iz 2017. procijenjeno je da je financijski jaz Venezuele te godine premašivao 15 milijardi dolara (12,84 milijarde eura), uz obveze otplate obveznica od oko 12 milijardi dolara (10,27 milijardi eura). Taj se iznos penjao na gotovo 20 milijardi dolara (17,1 milijardu eura) ako se uključe i plaćanja povezana s Kinom.

U izvješćima CIGI-ja objavljenima u razdoblju kada je Maduro zrakoplovima slao zlato u Švicarsku, navodi se da je Venezuela imala velik financijski manjak, uz vrlo ograničene imovinske i političke mogućnosti za njegovo premošćivanje.

Prihodi od izvoza nafte, koji su bili i ostali glavni izvor deviza za državu, snažno su pali, a prema CIGI-ju bili su nedostatni za podmirivanje obveza servisiranja duga.

Prema navodima SRF-a, nakon pretaljivanja dio venezuelanskog zlata vjerojatno je otpremljen u druge zemlje, uključujući Veliku Britaniju, dok je znatan dio prodan Turskoj.

U vrijeme kada su se ti transferi odvijali, uvoz zlata u Švicarsku nije predstavljao kršenje sankcija. No takve bi transakcije danas bile malo vjerojatne, s obzirom na to da je Savezno vijeće 2018. godine pooštrilo propise o financijskim transakcijama, nakon stupanja na snagu opsežnih sankcija protiv Venezuele, usklađenih s mjerama Europske unije.

Pokušaj sprječavanja državnog bankrota prebacivanjem zlatnih rezervi u inozemstvo na kraju nije uspio. Već 2017. godine Venezuela više nije bila u stanju ispunjavati svoje obveze, niti otplaćivati dugove i pripadajuće kamate.

Vanjski dug zemlje danas se procjenjuje na do 170 milijardi dolara (145,4 milijarde eura), što odgovara približno dvostrukoj vrijednosti godišnjeg bruto domaćeg proizvoda Venezuele.