KAOS U POLICIJI: Nedostaje 5.000 službenika, Božinović u očaju diže plaće!

Dvije verzije priče o odnosu premijera Andreja Plenkovića i ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića kruže HDZ-om. Dok jedan dio članova prepričava teze o konfliktu te govore kako se Božinović u svojem Zaprešiću bez premijerova znanja sastaje s menadžerom Damirom Vanđelićem koji ima premijerske ambicije, drugi tvrde kako su te teze spinovi protivničke strane te da su Plenković i Božinović još od prošlog premijerova mandata u odličnim odnosima.

Pita li se one koji su naklonjeni tom odnosu, Plenković u Božinoviću ima jednoga od najlojalnijih suradnika i čovjeka na kojega može računati u svakom trenutku i u apsolutno svakoj krizi, no s druge strane, oni koji govore o problematičnom odnosu spominju ministrov utjecaj na Državno odvjetništvo pa naglašavaju kako je malo vjerojatno da bi se članovi Vlade privodili kao na traci da je Plenković u korektnim odnosima s Božinovićem, koji je pak u korektnim odnosima i s glavnom državnom odvjetnicom Zlatom Hrvoj-Šipek i s njezinim savjetnikom Mladenom Bajićem, koji još, ali samo još koji dan, vedri i oblači po DORH-u iz kojega ga je Plenković nedavno odlučio ispratiti u mirovinu. Isto tako, naglašavaju kako je policija prije DORH-a dobila nalog za uhićenje ili istragu nad ministrima te da je Božinović za to morao znati barem dan prije izdavanja tih naloga.

Nema repova

Poznato je da je Plenković nedavno zbog ministara ulovljenih s prstima u pekmezu bio prisiljen na rekonstrukciju Vlade. Iako Josip Aladrović doista jest njegov kadar, Plenković nikada nije bio sklon Darku Horvatu, kojega je smatrao Karamarkovim i Brkićevim čovjekom pa se stoga može reći kako mu je njegovo privođenje poslužilo kao odličan paravan da ga se riješi. Kolateralna žrtva toga procesa ispao je donedavni potpredsjednik Vlade Boris Milošević, međutim, on ionako nije Plenkovićev, nego kadar Milorada Pupovca koji je unutar SDSS-a odradio svoj dio posla ne stvarajući predsjedniku Vlade dodatne probleme u ionako problematičnoj situaciji.

Problema je Plenković imao i sa samom rekonstrukcijom Vlade koja je na kraju od širokog zahvata svedena tek na to da se premijer riješi kontaminiranih ministara. Na tom popisu Božinović se, razumljivo, nije našao, jer uistinu kada govorimo o ministru policije, tada govorimo o jednom od rijetkih Plenkovićevih kadrova za kojim se ne vuku nikakvi repovi. Ni u jednom trenutku ministarskog mandata Davor Božinović nije se povezao ni s jednom aferom, iako ga se prozivalo zbog načina na koji hrvatski granični policajci tretiraju migrante, no to je ionako tema o kojoj bi se moglo polemizirati.

I kao prvi čovjek Nacionalnog stožera u vrijeme pandemije koronavirusa Božinović je odradio korektan posao te se na koncu ispostavio kao najstabilniji član Stožera kojim je rukovodio, za razliku od kolege Krunoslava Capaka ili pak Vilija Beroša, Božinović se ni u jednom trenutku pandemije nije poskliznuo, njegova retorika bila je umirujuća i postojana te je ostavljao dojam stabilnosti, što je u takvim kriznim situacijama najpotrebnije. Stoga Plenković, bez obzira na teze o nesuglasicama, ima i više nego dovoljno razloga da Božinovića drži u svojoj blizini. Premda se prije rekonstrukcije Vlade govorilo da će Plenković Božinovića prebaciti u Ministarstvo obrane i na čelo policije dovesti Roberta Kopala ili glavnog tajnika HDZ-a Krunoslava Katičića, ta ideja nije zaživjela.

Policijska plaća

Sada kada je pandemija koronavirusa stavljena pod kontrolu, Božinovića očekuju pune ruke posla, on je jedan od ključnih Plenkovićevih faktora za ulazak u Schengen, jer Hrvatska u svakom slučaju mora zaštititi svoje, a samim time i europske granice, za što je našoj zemlji, osim opreme, potreban i obučen kadar. Dio opreme već je u stigao, drugi dio je u nabavi pa se može reći da se tu stvari ipak donekle odvijaju prema planu. Premda na ovom polju sve ide prema planu, situacija u policiji miljama je daleko od idealne, policijskih službenika nema dovoljno jer to zanimanje zbog niskih plaća odavno nije atraktivno.

Još se u jeku pandemije spominjala ideja o mogućem povratku umirovljenih policajaca koji su u tim kriznim vremenima trebali služiti kao ispomoć svojim mlađim kolegama, ali danas je jasno da taj manevar dugoročno za policiju i njihovo normalno funkcioniranje nije nikakvo rješenje. Kako tvrde upućeni, samo u gradu Zagrebu nedostaje oko 800 policajaca, a na nacionalnoj razini riječ je o manjku od oko 5000 policijskih službenika, što je zabrinjavajući podatak. Oni koji rade u sustavu kažu da je policijskih i službenih patrola na ulicama sve manje jer nedostaje policajaca u sustavu, a s obzirom na plaće, taj bi manjak, ako se nešto ne promijeni, uskoro mogao biti još veći.

Manjka zato nema među vodećim kadrovima koji se zbrinjavaju po brzom postupku, na što također ukazuju kritičari unutar policijskog sustava, aludirajući na posljednji slučaj Božinovićeva savjetnika Josipa Ćelića koji bi uskoro trebao preuzeti Policijsku akademiju i ondje donijeti stručnost i svježinu. Ta teza držala bi vodu da se drugi najbogatiji hrvatski policajac u ožujku 2019. godine i sam nije pojavio na stranicama crne kronike zbog toga što je u Briševu nadomak Zadra vozio 111 kilometara iznad ograničenja, odnosno 166 km/h, što su zabilježile kamere presretača.

Ćelić je, međutim, kako je poslije rečeno, bio na službenom zadatku pa ga je sud oslobodio svake odgovornosti, premda je Ćelić i prije vodio bitku s internom kontrolom kada se polemiziralo o porijeklu njegove imovine, odnosno kada se propitivalo na koji je način s policijskom plaćom stekao penthouse u elitnoj četvrti u Zagrebu, gdje posjeduje dva stana, kao i stan u Sesvetama te kuću na dva kata u Karlovcu i kuću na Viru, gdje je vlasnik građevinskih parcela. Kada se postavljalo pitanje o porijeklu Ćelićeve imovine, on je tvrdio kako je sve to stekao zahvaljujući svojim imućnim roditeljima, u što je po svemu sudeći povjerovao i Božinović koji mu je sada prepustio vođenje policijske akademije, koja je također u posljednje vrijeme na lošem glasu zbog istrage vezane uz umirovljenog načelnika Dubravka Novaka koji je ulovljen u aferi Josipe Rimac od koje je tražio pomoć na državnom ispitu za svojeg kandidata.

Četiri posto

Situacija u policiji tako se čini izrazito složenom premda se ova tema u javnom prostoru ne spominje dovoljno, Božinović se dosad nije stizao baviti uređenjem sustava jer je fokus njegova djelovanja bio usmjeren na borbu s pandemijom, ali je do ljeta spreman ući u velike i ozbiljne zahvate u sklopu kojih će provesti reformu policijskog sustava. Tako bi do ljeta u MUP trebale stići 522 nove Škode Octavia kojima će se zamijeniti postojeća, dotrajala policijska vozila, u planu je i nabava novih policijskih brodova, kao i nabava presretača i dvaju višenamjenskih helikoptera.

Ovih dana policajci su se opremili novim modelima motocikala koji su nabavljeni preko Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa, a početkom godine policiji su isporučena 32 nova kombi vozila i prikolica, no do kraja godine očekuje se isporuka još 20-ak specijaliziranih vozila. Sva ta oprema, dakako, nije dovoljna, zna to vrlo dobro i resorni ministar koji je svjestan problematike s manjkom kadrova, baš je zato na njegovo inzistiranje nedavno potpisan kolektivni ugovor kojim bi se policijskim službenicima osnovica plaće trebala podići za četiri posto. Uz to, u planu je povećanje sredstava za sistematske preglede policajaca, a na tome ministar policije ne misli stati već se radi i na tome da se policijskim službenicima povećaju troškovi prijevoza.

Još početkom ove godine Vlada je izmijenila Uredbu o unutarnjem ustroju MUP-a radi funkcionalne reorganizacije policije pa bi uskoro do kraja trebao biti proveden proces smanjenja ustrojstvenih jedinica odjela i odsjeka za 115 kao i proces ukidanja 638 rukovodećih mjesta. U skladu s tim, načelnici policije više ne bi trebali imati zamjenike posebno za temeljnu i krim-policiju, nego zamjenika koji će objedinjavati te funkcije, što je tek jedan od segmenata velike reorganizacije policije koju planira realizirati ministar Božinović, pod čijom se palicom u Ravnateljstvu policije ustrojila nova Uprava za javni red i sigurnost u kojoj se ustrojene službe temeljne i prometne policije i protueksplozijska služba s četiri regionalne protueksplozijske jedinice u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku.

Tu je i mobilna jedinica prometne policije, ali i operativno-komunikacijski centar policije. Ideja je da se do kraja godine integrira postojeće zapovjedništvo specijalne policije i zapovjedništvo interventne policije u zapovjedništvo za intervencije, a sve to trebalo bi se pozitivno odraziti na operativne sposobnosti policijskih snaga. Dio Božinovićeve reforme podrazumijeva uza sve navedeno i jačanje kapaciteta policijskih postaja u kojima se radi na ustroju oko 270 novih radnih mjesta više i visoke stručne spreme, dok se usporedno s time ukida oko 70 rukovodećih radnih mjesta. Sve to ideje su na čijoj se realizaciji već radi i ideje koje bi u praksi uskoro trebale zaživjeti, a osim toga, u praksi bi uskoro trebao zaživjeti i hrvatski ulazak u Schengen, za što se teren također već uvelike pripremio.

Ogromna sredstva

U sklopu ispunjavanja svih preporuka u području nadzora vanjske granice provedene su mjere koje su se odnosile na povećanje broja graničnih policajaca, nadzor granice i njihovo osposobljavanje te nadogradnju svih kapaciteta za zaštitu granica, što uključuje i njezino tehničko opremanje. U taj projekt Ministarstvo unutarnjih poslova investiralo je više od 200 milijuna eura iz europskih fondova, a najveći dio tog novca otišao je na tehničku opremu za nadzor granice. Uz ostalo, nabavljeno je 415 osobnih, terenskih i gospodarskih vozila, 22 multifunkcionalna vozila, dve helikoptera i više od 90 brodova za nadzor rijeka i mora, kao i mnogo dnevno-noćnih te termovizijskih kamera. Ogromna sredstva uložena su u razvoj informacijskog sustava, što je za ulazak u Schengen posebno važno.

Kada se zna da je Hrvatska, odnosno MUP, samo u 2020. godini prijavila 250 podataka za osobe povezane s terorističkim prijetnjama za koje su druge države članice EU-a unijele upozorenje u SIS, jasno je zašto je Europskoj komisiji važno da se granica naše zemlje dobro osigura. Jasno je da je na Božinoviću velika odgovornost, a da mu Plenković ne vjeruje, teško da bi on danas u ovim zahtjevnim trenucima sjedio u fotelji ministra policije. Hoće li Božinović u konačnici to povjerenje opravdati i što će točno Hrvatskoj donijeti ta velika policijska reforma i u kojoj će se mjeri odraziti na sigurnost građana, ostaje da se vidi.