KAROLINA VIDOVIĆ KRIŠTO IMA RJEŠENJE ZA NACIONALNE MANJINE! ‘Ukinimo ih po uzoru na zemlje Europske unije!’
Na Okruglom stolu „Nakon ratne – protuustavna agresija na Vukovar” održanom u Zagrebu, koji su organizirale Građanske inicijative Ivo Pilar i Milan Šufflay te Udruga zagrebački dragovoljci branitelji Vukovara, jedan od govornika bila je Karolina Vidović Krišto koja je istaknula probleme vezane za nacionalna manjine u Hrvatskoj, a čije priopćenje prenosimo.
“Hrvatska država ima nekoliko obilježja, među ostalim to su državne granice, teritorij, stanovništvo unutar tog teritorija, državna vlast – i nacija. Naciju čine svi hrvatski državljani. Svi hrvatski državljani su hrvatske nacionalnosti, bez obzira na njihovu etničku pripadnost. Ako je netko po etničkoj pripadnosti Mađar, Talijan ili Srbin, a hrvatski je državljanin, on je hrvatske nacionalnosti. Kako onda hrvatski državljani u Hrvatskoj – mogu biti nacionalna manjina?”, pita se Vidović Krišto.
“Čovjek hrvatske nacionalnosti može jedino u drugim zemljama biti nacionalna manjina, u Hrvatskoj je on dio hrvatske nacije. Pitanje nacionalnih manjina u Hrvatskoj nije uzrok problema, ono je posljedica. Uzrok problema je hrvatski Ustav te zakoni o posebnim političkim pravima koji iz njega proizlaze. Zemlje EU koje imaju dugovječne ustave uopće ne poznaju pojam nacionalne manjine. Zato što one svoj ustavnopravni sustav temelje na općoj ustavnoj jednakosti kao osnovnog polazišta za uređenje društvenih odnosa”, istaknula je.
“Etničke skupine, ili etničke manjine imaju pravo na čuvanje i njegovanje svoje kulturne baštine. Države EU zasebnim zakonima i propisima iz proračuna izdvajaju novce za tu svrhu. Ali ne osiguravaju zasebna politička ili građanska prava – ona su za sve državljane ista. Evo nekoliko primjera: Ne postoje predstavnici manjina ni u gornjem ni u donjem domu austrijskog parlamenta, ni u lokalnim parlamentima. U Belgiji svi zastupnici obaju domova imaju jednaka prava, u Francuskoj ne postoje nacionalne manjine, u Italiji svaki zastupnik u parlamentu predstavlja Naciju itd.”, tvrdi Vidović Krišto.
“Glede zastupljenosti, u Hrvatskom saboru Srbi imaju pravo na tri zastupnika, Talijani i Mađari po jednog, a Česi i Slovaci na jednog zajedničkog. Pored toga, dvije grupe nacionalnih manjina biraju jednog zajedničkog zastupnika. Izabrani predstavnici nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru imaju opći politički mandat, što znači da su izjednačeni s ostalim zastupnicima u pravima i obvezama i da ne postoji ograničenje njihovog mandata i prava na odlučivanje, primjerice, kod sudjelovanja pri sastavljanju parlamentarne većine, glasanja o državnom proračunu i slično.”
Vidović Krišto dodaje kako je “uz Hrvatsku, jedina iznimka u EU Slovenija gdje pripadnici mađarske i talijanske etničke manjine, njih ukupno oko 10 tisuća, imaju po jedan zajamčeni mandat. Gotovo 40 tisuća pripadnika hrvatske etničke manjine u Sloveniji nema ni status manjine, a kamoli mandat. Posebno je zanimljiva Republika Srbija. Pripadnici hrvatske narodne manjine u Republici Srbiji nemaju zajamčene saborske zastupnike, nemaju zajamčene dožupane, nemaju zajamčene dogradonačelnike, nemaju zajamčene članove gradskih i općinskih vijeća te nemaju zajamčena zastupnička mjesta u parlamentu, nemaju institut zajamčenih mandata ni na jednoj razini.”
Vidović Krišto tvrdi kako srpska narodna manjina u Hrvatskoj državi to sve ima, ali i više od toga. “Međutim, ovaj podatak posebno zabrinjava: Tomislav Žigmanov je 2016. godine prilično slikovito prikazao koliko se u Republici Srbiji izdvaja novca za potrebe hrvatske narodne manjine. Na 1 euro koji Republika Srbija izdvaja za hrvatske kulturne, obrazovne i informativne programe, Hrvatska za srpsku zajednicu izdvaja 37 eura. Omjer je 1 naspram 37!” tvrdi.
“Po pitanju etničkih manjina naša je zadaća boriti se protiv diskriminacije, segregacije i samosegregacije. Hrvatska mora krenuti naprijed: počevši od Ustava i zakona na državnoj razini do svih razina lokalne uprave i samouprave, moramo izjednačiti prava svih zastupnika. Svi lokalni i državni zastupnici – zastupnici su nacije. Svim etničkim skupinama, od većinske, do najmanje manjinske, moramo osigurati pravo na njegovanje jezične i kulturne baštine. Pisa obrazovno istraživanje provedeno 2015. pokazalo je kako je znanje hrvatskih petnaestogodišnjaka ispod svjetskog prosjeka. Državom s najuspješnijim i najboljim obrazovnim sustavom proglašen je Singapur. Što se događa u njihovim školama? Kod mlađe djece snažno se razvija – pripadnost naciji, osobna odgovornost i poduzetništvo. Na prvom mjestu – pripadnost naciji! Na nama je da pobijedimo sve one – koji zbog imperijalističke politike stranih država – ili zbog partikularnih političkih ili osobnih interesa – provode politiku diskriminacije, segregacije i samosegregacije. Na nama je, dragi prijatelji, da ojačamo nacionalni koncept“, zaključuje Vidović Krišto.
