Kina ugrožava svijet
Kineska vlast, nakon što je saznala da je Wuhan epicentar nove pandemije, mogla je podijeliti tu informaciju sa svijetom, ali oni su je zataškali i poslije muljali s brojkama preminulih i zaraženih. Nisu bili transparentni niti prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji. Zbog tog kašnjenja ''cijeli svijet je bio nespreman'' na nadolazeću krizu
Nakon što je najtiražnija njemačka novina, kojom on rukovodi, objavila kontroverzan tekst u kojem tvrde da im Kina duguje 160 milijardi eura. Potom su to prenijeli svi mediji svijeta, nakon čega su kineske vlasti poludjele i reagirale protestnim pismom. Na kraju je urednik Julian Reichelt, ne mirujući, odlučio situaciju još malo ''zapapriti'' pa je Kinu otvoreno optužio da ''ugrožava svijet''.
Sve je zapravo počelo 15. travnja kada je Bild objavio prvi članak ''Korona virus račun: Koliko nam Kina duguje'', u kojem su, nimalo uvijeno, Kineze proglasili krivcima za globalnu ekonomsku korona-krizu. Pobrojali su unutra sve njemačke gubitke pretrpljene u mjesecima blokade, od turizma, kažu, izgubili su 24 milijarde eura, trgovine gube 1,5 milijardi eura dnevno, njihove velike kompanije, kao što je Volkswagen, ostaju bez dvije milijarde eura tjedno, a gdje su još mala poduzeća, aviokompanije... U totalu, navode, Kina je svakom Nijemcu dužna između 1784 i 4305 eura.
Kineska vlast, nakon što je saznala da je Wuhan epicentar nove pandemije, mogla je podijeliti tu informaciju sa svijetom, ali oni su je zataškali i poslije muljali s brojkama preminulih i zaraženih. Nisu bili transparentni niti prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji. Zbog tog kašnjenja ''cijeli svijet je bio nespreman'' na nadolazeću krizu.
Neki komentatori, uzgred, sumnjaju u to da je Bild članak objavio samoinicijativno, nego više kao propagandni ''probni balon'' vladajućih. Ali njemačka se vlast elegantno izuzela iz te gungule, proglašavajući članak, ni grubo ni meko, ''iluzornim''.
Kako bilo, ''koronaceh'' Bilda se društvenim mrežama i portalima proširio poput požara. Došao je i do američkog predsjednika Donalda Trumpa. On je na medijskoj konferenciji krajem travnja, kako je i prije koketirao s idejom da od Kine traži odštetu, ponovio da SAD provodi istragu i da traže načine kako ''kazniti Kinu'' zbog pandemije. Kada su mu novinari servirali primjer članka u njemačkoj tiskovini Bild, gdje se daje konkretna brojka za kompenzaciju, Trump je odgovorio: ''Mi ipak govorimo o puno više novca od Njemačke''.
Glavni urednik Bilda Julian Reichelt odlučio je glavom i bradom ući u obračun i uzvratio je još paklenijim pismom.
''Vi ugrožavate svijet'', napisao je, a to se, u obliku naslova, dalje proširilo medijskim svijetom.
''Vladate nadzorom'', optužio je kineskog predsjednika Xi Jinpinga, govoreći da uopće ''ne bi bio predsjednik da ne nadzire sve, svakoga građanina''.
''Kažete da ne poštujem prijateljstvo naših dviju zemalja. Vjerujem da vi velikim prijateljstvom smatrate kada darežljivo pošaljete zaštitne maske po cijelom svijetu. To nije prijateljstvo. Ja bih to nazvao imperijalizmom skrivenim iza smiješka, trojanskim konjem'', piše Reichelt.
Pošast korona virusa, vjeruje Reichelt, Kina sada koristi kako bi učvrstila svoju geopolitičku poziciju. Kako kaže, korona virus je ''najveći kineski izvozni hit, iako ga nitko nije htio''. Pritom, kao da pisana tirada nije bila dovoljna, Reichelt je na Twitteru krajem travnja objavio i videokomentar u kojem je ponovio svoje stavove na engleskom jeziku, a taj je dosad pregledan više od 2,2 milijuna puta.
Glavni urednik Bilda, kojega smo teškom mukom uspjeli dobiti na telefon za brzi intervju, kažu u Jutarnjem listu, inače je dugo bio ratni reporter, izvještavao je s brojnih svjetskih ratišta, među ostalim, iz Afganistana i Iraka. Kolege ga opisuju kao prgavog novinara, a kritičari kao histeričnog agitatora. Inače, 39-godišnjem Nijemcu ovo nije prvi put da je u centru pažnje zbog kontroverznih izjava - prilikom svjetskog prvenstva u Rusiji 2018. godine, ruskog je predsjednika Vladimira Putina nazvao ''ubojicom i zlikovcem''.
Kini ste položili račun, kažete da su Njemačkoj dužni ukupno 160 milijardi eura. Što ste time htjeli postići, koja je vaša agenda?
Nema agende. Imali smo legitimne podatke. Nekoliko tjedana nakon što smo objavili taj članak postalo je jasno da Kina nije bila transparentna prema ostatku svijeta, što se tiče objave podataka o opasnosti i širenju virusa. Ako su se oni tako ponašali, onda je opravdano da se i mi zapitamo, dobro, kolika je njihova odgovornost za ekonomske posljedice koje sada proživljavamo. Dakle, nije bilo agende, pokušali smo pridonijeti diskusiji koja je sada itekako živa. Pokrenuli smo globalnu temu koju je trebalo pokrenuti.
Nije li moguće, umjesto optužbi za zataškavanje, da je i Kini trebalo vremena da provede vlastita ispitivanja, da utvrdi koliko je virus opasan i kako se širi, prije nego što prošire globalnu paniku?
O, ne sumnjam ja da su oni provodili ispitivanja. Sigurno jesu i to rigorozna, ali su odlučili to ne podijeliti s ostatkom svijeta.
Krivca ste našli u kineskom vođi Xi Jinpingu. U svojem komentaru navodite, među ostalim, da "vrlo brzo i efikasno gasi novine i portale koji su kritični prema njemu, ali istu brzinu i efikasnost ne pokazuje prema tržnica gdje poslužuju juhu od šišmiša".
Da, napisao sam da ugrožavaju svijet i iza toga stojim. Znači, imate zemlju koja je tehnološka velesila, koja je iznimno efikasna kada treba ukrasti nečiju inovaciju i proizvesti milijune jeftinih kopija, ali ne žele biti efikasni kada je riječ o problematičnim tržnicama, prenosi Jutarnji list.
Mislite da postoji neki razlog u pozadini?
"Nisam stručnjak. Mislim da je to dio njihovog kulturnog ponosa, kulinarske tradicije od koje ne žele odustati. Međutim, puno zemalja, pa i Njemačka, ima svoje kulinarske posebnosti, ali ako one predstavljaju zdravstvenu opasnost, posebno danas u globaliziranom svijetu, razumno je da se od takvih praksi odustane", rekao je.
