Koje izazove donosi čuvanje vanjske granice Unije, osobito zbog migracija?

Hrvatska je korak bliže ulasku u Schengen. Europska komisija ocijenila je da su ispunjeni svi tehnički preduvjeti. Konačnu, političku, odluku, jednoglasno donosi Vijeće Europske unije.

Hoće li Slovenija pokušati blokirati odluku u Vijeću? Mora li Hrvatska čekati ulazak u Schengen Bugarske i Rumunjske koje su zeleno svjetlo komisije dobile prije punih osam godina? Koje izazove donosi čuvanje vanjske granice Unije, osobito zbog migracija?

Pitanja su to na koja su odgovarali gosti emisije “Otvoreno” – Tonino Picula, zastupnik u EU parlamentu (SDP-S&D), Karlo Ressler, zastupnik u EU parlametu (HDZ-EPP), Zoran Ničeno, načelnik Uprave za granicu Ministarstva unutarnjih poslova, Terezija Gras, državna tajnica za europske poslove i međunarodne poslove u Ministarstvu unutarnjih poslova te Marinko Ogorec, profesor na studiju Upravljanja u kriznim uvjetima Veleučilišta u Velikoj Gorici.

Ničeno je naglasio kako je Hrvatska u potpunosti tehnički spremna da radi po svih osam poglavlja Schengenske uredbe. Istaknuo je kako to nije političko pitanje, već isključivo tehničko.

– Točno su propisani tehnički uvjeti koji moraju biti ispoštovani. Ono što nas čeka kada uđemo u Schengenski prostor je ukidanje unutarnjih granica i time se Hrvatska oslobađa od 73 granična prijelaza, ubrzava se promet ljudi i robe, ali se veća pozornost stavlja na kompenzacijske mjere, što znači da će policija  reagirati u dubini teritorija, kako bismo i dalje imali potpunu sigurnost, istaknuo je.

Gras je rekla kako je u  trećoj evaluaciji, koja je bila u svibnju, utvrđeno da Hrvatska, što se tiče neke tehničke opreme koja je morala biti postavljena na granici prema BiH, mora još pričekati zbog isporuke iste no to se riješilo.

– Evaluacija nikada ne prestaje i svaka država članica svakih 5 godina je predmet evaluacije. Za to postoje ljudi koji to provode i u državama članicama i u EK. Za nas nakon današnjeg dana nema opuštanja, rekla je Gras.

Picula je naglasio kako želi zahvaliti svima koji su od 2015. godine predano radili kako bi se današnji dan dogodio.

– EK je tek prva etapa koju treba savladati. Ostaje još jedna važna institucija, a to je Europsko vijeće. Ono je zadnja stanica koja odobrava ulazak neke zemlje u Schengenski prostor. Što se tiče Europskog parlamenta, on je dosljedno na strani očuvanja Schengenskog prostora i nizom svojih akcija nastojao je ojačati priču oko Schengena koji je jedan od najvažnijih projekata u europskim integracijama, rekao je i dodao kako je bilo izuzetno važno što je predsjednik EK Junker u svome govoru o stanju EU u rujnu 2017. godine rekao onu svoju čuvenu rečenicu da su Bugarska i Rumunjska spremne za ulazak, a Hrvatska čim ispuni kriterije.

Ressler je rekao kako u Hrvatskoj postoji suglasje svih relevantnih političkih aktera oko toga da je strateški važno za našu zemlju da uđemo u Schengen.

– Još postoje debate u Vijeću i ja se nadam da nam se neće dogoditi ono što se dogodilo Bugarskoj i Rumunjskoj. Jasno je da bismo mi željeli vidjeti i te dvije države što prije unutar Schengena, istaknuo je.

Picula je naglasio kako nije realno za očekivati da Hrvatska u vrijeme svog predsjedanja EU uđe u Schengen.

– Poslije nas predsjedat će Njemačka, a iza nje Slovenija, što znači, s obzirom na atmosferu u Sloveniji glede našeg ulaska, da ćemo morati imati uvjerljive argumente i okolnosti na svojoj strani kako bi se mogli nadati da ćemo u tom periodu ući u Schengen, rekao je Picula i dodao kako trebamo anulirati političke prepreke jer ovo nije sretno vrijeme.

Ogorec je istaknuo kako EU ima problema, a to je prije svega migrantska kriza koja ima reperkusije na cjelokupnu Europu. To je izuzetno ozbiljna situacija koja zahtijeva dugoročno rješavanje.

– Jedino politička volja i konsenzus europskih zemalja može rješavati ovaj problem, naglasio je.
Ničeno je rekao kako je vrlo kompleksna situacija u BiH. Ona se bez značajnije kontrole susreće s migrantskim valovima.

– To je kod njih postalo trajno stanje. BiH ne kontrolira svoje istočne granice i pušta migrantsku populaciju u zemlju. Dolazi do velikog izazova za njih kako smjestiti sve te ljude. Oni su direktno atakirajući na hrvatsku granicu napravili kamp u Vučjaku koji je 6 kilometara udaljen od Hrvatske. To je mjesto koje nema uvjete za boravak ljudi i traži se da se oni negdje izmjeste, naglasio je.

Dodao je kako svaka zemlja može dati svoj doprinos u zaustavljanju migrantskog vala i kada bi svaka država na toj ruti dala svoj obol tome, daleko manje bi bilo migranata u BiH i u Europi.

– Hrvatska policija je pokazala kako ima snage i organizacijski i kadrovski, imamo 6 i pol tisuća graničnih policajaca. Ogromna sredstva se ulažu u tehničku opremu da bi granica bila zaštićena, ističe.

Gras je rekla kako Hrvatska već danas radi sve što jedna punopravna zemlja članica Schengenskog prostora treba raditi na granici.

– Provodimo zakon o Schengenskim granicama, ali se istodobno pridržavamo i svih drugih obveza koje smo kao članica EU preuzeli. Prvenstveno mislim na poštivanje ljudskih prava, naglasila je.

Ressler je rekao kako nakon ovog zelenog svjetla Europske komisije, svi oni politički pritisci i pokušaji politizacije ove odluke su manje važni, budući da je odluka donesena temeljem objektivnih mjerila i kako to daje još snažniji argument i našim zastupnicima u Europskom parlamentu.

Naglasio je kako pitanje migracija je nešto što neće nestati i što će ostati na visokom mjestu dnevnog reda i u Parlamentu.

– Mi pokušavamo objasniti kolegama kako je Hrvatska uz Grčku i Cipar izložena najvećem migracijskom pritisku i to predstavlja izazov i za Hrvatsku i za cijelu EU, rekao je Ressler.

Na pitanje koliko dugo neka zemlja može blokirati naš ulazak u Schengenski prostor, Picula je rekao kako ovisi o tipu primjedbe.

– U slučaju političkog inaćenja, tada bi problem trebalo rješavati na drugačiji način. Na primjeru Hrvatske, Bugarske i Rumunjske, u vezi s ulaskom u Schengen, će se testirati ukupna sposobnost EU da doista sebe reformira, da bude uspješna u rješavanju problema kakva je bila početkom 20-og stoljeća, istaknuo je.

Ogorec je naglasio kako Schengenski sporazum daje dobre pretpostavke za kretanje bez velikih poteškoća. Migrantski val je stopirao taj proces, zato što se pokazalo da potpuno otvorene granice ne mogu biti rješenje.

Gras je rekla kako je Hrvatski ulazak U Schengenski prostor, ne samo nama u interesu, već je u interesu i Slovenije te da jednom kada Hrvatska uđe u Schengen, njene granice i granice Slovenije postaju unutarnje granice toga prostora i to ne samo kopnena, već i morska granica.

Ogorec je naglasio kako ga fascinira autodestrukcija nekih slovenskih opcija, zato što oni najviše dobivaju s ulaskom Hrvatske u Schengen, zato što kada Hrvatska uđe u Schengen oni će imati rasterećene granice. Nije mu jasno zašto guraju bilateralni problem unutar općeg konteksta te da to ide njima na štetu.