Komentar: Plenković novac potrošio na plaće činovnika, pa fali za gradnju cesta

Ministarstvo financija očajnički češlja proračune ministarstava, kako bi namakli 1,6 milijardi eura koje su potrošene na povećanje plaća u javnom sektoru. Zbog toga bi moglo doći do otkazivanja nekih važnih infrastrukturnih projekata

Nakon rekordnog povećanja plaća u javnom sektoru, teškog oko 1,6 milijardi eura, Vlada se našla u problemima jer je ceh stigao na naplatu, pa sada ministar financija Marko Primorac češlja proračune ministarstava ne bi li pronašao taj novac, zbog čega bi mogli stradati mnogi značajni infrastrukturni projekti.

Jutarnji list objavio je tekst koji potpisuju novinari Goran Penić i Krešimir Žabec, u kojem se tvrdi da ministar Primorac krajem lipnja svim svojim kolegama u Vladi poslao “dramatičan dopis” kojim ih poziva da smanje rashode za čak 1,56 milijardi eura, što je otprilike iznos povećanja plaća u javnom sektoru.

Novac potrošen na kupovinu glasača

Jedno od najpogođenijih ministarstava ovim Primorčevim rezovima, bit će Ministarstvo prometa, zbog čega bi u pitanje mogao doći cijeli niz infrastrukturnih projekata, odnosno izgradnje cesta poput brze ceste koja spaja Požegu na autocestu A3 ili nekoliko projekata na području Splita. Uglavnom, sve što se ne financira iz EU fondova.

Plenkovićeva Vlada u studenom prošle godine predstavila je proračun, za kojeg su poručili da je “socijalno osjetljiv, održiv i ambiciozan”. Pod socijalnom osjetljivošću u Vladi valjda podrazumijevaju kupovinu glasača, s obzirom na to da su, prigodno, pred izbore proveli neselektivno rekordno povećanje plaća. Iako su neki dijelovi javnog sektora – svi će se složiti – definitivno bili potplaćeni, Vlada se odlučila na povećanje svima, bez da je prije toga provedena ikakva analiza o eventualnim viškovima zaposlenih, kojih nedvojbeno ima.

Što se tiče održivosti proračuna, sada je vidljivo koliko je on održiv, kad se Ministarstvo financija našlo u situaciji da nakon pola godine očajnički traži uštede – tamo gdje ih ne bi trebalo biti – na projektima od interesa svih građana. Posebno je problematično da se to događa u situaciji kada iz EU fondova pristiže ogroman novac.

“Naši građani” nisu samo oni koji žive od proračuna

Osim toga, osobna potrošnja konstantno raste, a znamo da je najizdašniji izvor prihoda državnog proračuna porez na dodanu vrijednost. Raste i zaposlenost, a pred nama je i još jedna dobra turistička sezona. Ako u tim okolnostima Vlada ima problema s proračunom, što bi tek bilo da smo u silaznoj putanji ekonomskog ciklusa?

“Prihodi su planirani na 28,5 milijardi eura, rashodi na 32,6 milijardi eura. Zašto? Zato da bismo povećali plaće našim građanima. Zašto? Da bismo povećali mirovine našim građanima. Da bismo ulagali u provedbu mjera pomoći građanima i gospodarstvu, da bismo ovaj proračun koji je socijalno osjetljiv, održiv i ambiciozan, stavili u funkciju reformskih procesa, jačanja ekonomskog i socijalnog standarda građana, osobito onih najranjivijih, a posebice naših umirovljenika, ali isto tako da bismo realizirali naše druge prioritete”, tako je Plenković u studenom prošle godine obrazlagao planirani manjak u proračunu.

Iz njegove izjave čini se kao da su građani samo oni koji žive od proračunskog novca, dok svi ostali ne postoje. Zato i povećanje plaća državnim činovnicima kod njegove Vlade ima prednost u odnosu na, na primjer, infrastrukturu, koja je na korist svima.