KORISNO JE ZNATI Ako želite preživjeti treći svjetski rat, ovih 15 stvari morate imati uz sebe
Nakon ponovne eskalacije sukoba na Bliskom istoku, ponovno se počelo razmišljati o izbijanju trećeg svjetskog rata. Samim time, postali su aktualni i savjeti za preživljavanje
Novi izraelsko-američki napad na Iran, drugi u samo devet mjeseci, pokrenuo je spiralu nasilja i vojne udare diljem Bliskog istoka. Meta su američke, ali i savezničke baze u susjednim zemljama, pa čak i onima koje su omiljena turistička i poslovna odredišta, poput Katra, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Cipra.
U priručnicima se građanima savjetuje da prikupe zalihe hrane i vode te uz sebe obvezno imaju mali radio, bateriju i nešto gotovine. Također, ističu da je nužno pronaći najbliže sklonište.
Priprema za rat
Profesor Anthony Glees, stručnjak za sigurnosna i obrambena pitanja i predavač na Sveučilištu Buckingham, smatra da bi i britanske vlasti trebale napraviti 'kratku, pristojno napisanu knjižicu', koja bi pomogla Britancima da se pripreme za rat.
Europska unija je već pozvala žitelje svih 27 zemalja članica da se pripreme za 72 sata samodostatnosti, preporučujući ljudima da prikupe osnovne potrepštine, uključujući zalihe hrane, flaširanu vodu, svjetiljke, šibice, energetske pločice i identifikacijske dokumente osigurane u vodootpornoj vrećici, piše Mirror.
Mjeru, koja je dio šire 'strategije pripravnosti', prošle godine službeno je predstavila povjerenica EU-a za upravljanje krizama Hadja Lahbib. 'Današnje prijetnje s kojima se Europa suočava složenije su nego ikad i sve su povezane', upozorila je.
Nužno je da EU uspostavi strateške rezerve sa zalihama protupožarnih zrakoplova, medicinske, energetske i transportne opreme te opreme za suočavanje s kemijskim, biološkim, radiološkim i nuklearnim prijetnjama, ustvrdila je.
Uvjerenje o sudnjem danu
No u svijetu postoje i ljudi koji su uvjereni da će doći sudnji dan ili treći svjetski rat te se pripremaju za taj trenutak. Oni su naveli 15 stvari za koje tvrde da su dovoljne za preživljavanje godine dana u bunkeru ili mjesec dana iznad zemlje u posebno teškim uvjetima.
Riječ je o najmanje četiri litre vode po osobi dnevno, prijenosnim filtrima za vodu, hrani za hitne slučajeve, alatima za paljenje vatre, priboru za prvu pomoć, toploj odjeći i obući, šatoru ili ceradi za sklonište u hitnim slučajevima, višenamjenskom alatu ili nožu za preživljavanje, svjetiljkama ili čeonim lampama s rezervnim baterijama, kompasima i papirnatim kartama, prijenosnim izvorima napajanja, radijima, higijenskim proizvodima, osobnim dokumentima i gotovini.
Neki razvijaju i savjete kako se zaštititi u slučaju nuklearnog napada. 'Ako bi nuklearni napad bio pokrenut na neki grad, stanovnici bi vjerojatno dobili neko upozorenje. Za one izvan neposredne zone eksplozije prioritet je brzo se skloniti, idealno u središnji dio zgrade. Zatvorite prozore i vrata trakom kako biste smanjili ulazak radioaktivne prašine. Napunite svaku moguću posudu vodom, poput sudopera i kade, što je prije moguće, jer će zalihe vode vjerojatno biti kontaminirane nakon eksplozije', rekao je Arnab Basu.
On je napisao Bijelu knjigu o 'ponovnom razmatranju naše spremnosti za brz odgovor na praćenje zračenja u slučaju nuklearnih incidenata'. Bijeg iz skloništa smatra pogrešnim.
'Sljedeća dva do tri dana ostanite u zatvorenom prostoru, po mogućnosti u središnjem dijelu svog skloništa, dalje od vanjskih zidova i prozora. Preživljavanje manje ovisi o bijegu, a više o zaštiti od radioaktivnih padalina, ograničavanju izloženosti i oslanjanju na uskladištene resurse dok neposredne razine zračenja ne počnu padati', dodao je.
Važna je i zajednica
Dan Goss, čovjek koji se priprema za sudnji dan, kaže da je od mreže bunkera važnija mreža zajednice u kojoj netko živi.
'Mentalitet bunkera u katastrofi neće vas spasiti kada vam se dijete razboli i trebate pomoć - morate biti dio zajednice i pomoći u njezinoj obnovi. Studije katastrofa nakon uragana Katrina otkrile su da su se spontano pojavile organizirane civilne skupine. Ljudski je instinkt htjeti pomoć. Vlastitu spremnost provjeravam upoznajući svoje susjede koji su strastveni povrtlari', rekao je Goss.
Dodao je da je potrebno i razvijati vještine preživljavanja, poput povrtlarstva, prepoznavanja bilja, prve pomoći i izrade priručnih alata, ali i njegovanja međuljudskih odnosa.
'Sposobnost deeskalacije problema, poput sprječavanja susjeda da se međusobno izbodu zbog konzerve graha, bit će ključna', rekao je Goss te preporučio knjigu 'Kalendar sakupljača' Johna Wrighta.
