Lauc: Cijepiti svakih nekoliko mjeseci dugoročno nije održivo

Od početka epidemije prošlo je godinu i pol. Sve je više istraživanja o tome kako kovid djeluje na ljudski organizam, koliko traje imunost i što se događa sa zaštitom dobivenom putem cjepiva. I dok pojedina istraživanja govore u korist prirodnog imuniteta, neka druga zagovaraju treću dozu cjepiva. O njoj se sve jasnije govori i u Hrvatskoj. Jedan od aktivnijih komentatora pandemije, molekularni biolog Gordan Lauc, kaže kako je očito je da nam cjepivo ne daje dugoročni imunitet i ako se želimo zaštiti samo cijepljenjem morat ćemo se cijepiti svakih nekoliko mjeseci što dugoročno nije održivo.

O širenju virusa kroz populaciju

- Zadnjih nekoliko mjeseci smo se jako razočarali u cjepiva jer su prvi podaci pokazivali da su izuzetno učinkovita u zaštiti kako od zaraze tako i od bolesti, no sada vidimo da taj imunitet relativno kratko traje. Evo sada Izrael masovno cijepi čitavu populaciju trećom dozom cjepiva i očito je da nam cjepivo ne daje dugoročni imunitet i ako se želimo zaštiti samo cijepljenjem morat ćemo se cijepiti svakih nekoliko mjeseci što dugoročno nije održivo. Kada imate velik dio populacije koji se cijepio ili je prebolio bolest, onda pustiti virus da se širi, kao što trenutno radi Velika Britanija, i nije toliki rizik jer to ima efekt ponovnog obnavljanja imune memorije koja pamti te viruse i ima i širi i dugotrajniji učinak, poručio je Lauc gostujući u Studiju 4.

Ističe kako nije loše da se virus širi kroz populaciju ako ne uzrokuje bolest.

- Naravno, ovo ne treba krivo shvatiti - nitko se ne treba otići namjerno zaraziti, posebice ako prije toga nije bio cijepljen ili prethodno prebolio. Ali mislim da je ovo jedna važna poruka koja govori da ne trebamo nametati ograničenja, da ne trebamo ljudima zabranjivati rad kako bismo spriječili širenje virusa koje zapravo, pogotovo u ovoj ljetnoj sezoni kada su simptomi blaži, nije toliko opasno, kaže Lauc. O trećoj dozi cjepiva

Komentirao je i činjenicu da sve više zemalja kreće s trećom dozom cjepiva, a isto je najavio i Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

- Treća doza nije nužno loša, ne postoji ništa lošije u trećoj dozi nego što je bilo u drugoj dozi. Znači, ako počnemo gubiti imunitet, dobro ga je obnoviti. Jedan od načina je da dobijemo treću dozu cjepiva. Ono što je rizik pri tome jeste činjenica da cjepiva ipak sadrže informaciju samo o jednom proteinu i to samo o jednoj varijanti tog proteina i ako ćemo svi biti zaštićeni od samo tim jednim oblikom imuniteta protiv te jedne varijante jednog proteina, onda imamo selekcijski pritisak razvoja varijanti koje će izbjegavati to cjepivo i kada se takva varijanta pojavi, ima praktički cijelu populaciju koja je nezaštićena. Za razliku od kombiniranog imuniteta od cijepljenja i preboljenja koji će biti puno širi jer će uključivati različite proteine, uključivat će i neke druge varijante i to je dugoročno gledano puno sigurnije i puno održivije nego kontinuirano cijepljenje, ustvrdio je Lauc.

Ipak, nije protiv davanja treće doze. Objasnio je kome i zašto. - Naravno treća doza je dobra, pogotovo za starije osobe i one kojima fali imunitet. Vidjeli smo u istraživanju koje je nedavno provedeno u domovima za starije osobe pokazala je da je trećina onih koji su cijepljeni s dvije doze već počela gubiti imunitet. Mislim da je u takvim situacijama treća doza nešto dobro, dodao je.

O prirodno stečenom imunitetu

Odgovorio je i na pitanje o tome koliko štiti prirodno stečeni imunitet.

- Počele su se pojavljivati studije o prirodno stečenom imunitetu. Izrael je objavio nekoliko velikih studija koje govore da prebolijevanja duže štiti od cijepljenja. Naravno i tu će biti iznimki, bit će ljudi koji neće biti zaštićeni, bit će onih koji će biti jednako zaštićeni kao i nakon cijepljenja, ali u svakom slučaju ta činjenica da je velik dio populacije već prebolio, a u Hrvatskoj smo na gotovo polovini odrasle populacije, je jedan veliki, nazovimo ga tako, kapital koji nam osigurava da nas ne čeka teška zima, poručio je Lauc.

Kaže kako mu je žao što Hrvatska ne provodi istraživanje o tome koliko ljudi ima antitijela. - Neke druge zemlje to rade. Npr. Amerika je nedavno obavila veliku analizu na milijunima ljudi koja je pokazala da 83% ljudi u Americi je imao protutijela u svibnju ove godine, dobivena što preboljenjem, što cijepljenjem, rekao je no dodaje da ti podaci i nisu toliko bitni.

- Bitno je ono što nam se događa u bolnicama, bitno je da razlikujemo ljude koji su bolesni s kovidom od ljudi koji su bolesni od kovida, jer nam je SARS- CoV 2 praktički postao bolnička infekcija jer netko tko zbog druge bolesti provede dugo vrijeme u bolnici na kraju pokupi i taj virus i ulazi u statistiku kovida, a realno ta osoba nema primarno kovid, može imati neku drugu tešku bolest, smatra Lauc.

O blažim mjerama u školama

Komentirajući popuštanje mjera na početku ove školske godine rekao je kako treba razlikovati situaciju prošle godine i ove godine.

- Prošle godine smo prvi veliki val imali tek na jesen i nitko nije znao koliki je stvarni doseg ovog virusa i bojali smo se da bolnički sustav ne bude preopterećen. Danas to više nije tako, danas pouzdano znamo da ove formalne, nametnute mjere imaju razmjerno mali utjecaj na širenje epidemije, oko 15-20 posto, ali zapravo ne utječu bitno na broj osoba koje će se zaraziti. Ono što utječe na tu brojku su one mjere osobnog opreza i razumnog ponašanja. Nama više ne prijeti preopterećenje bolnica i zato više nema opravdanja da se npr. traži da djeca nose maske u školama jer će to smanjiti brzinu širenja virusa tek za 2-3 posto, ustvrdio je Lauc dodavši da maske u nekim situacijama imaju efekta npr. na tržnicama no da u zatvorenim prostorima provjetravanje daje puno bolji efekt.

Kaže kako je teško uspoređivati broj oboljelih ove i prošle godine jer ove godine puno više testiramo.

- Nedvojbeno je da imamo više zaraženih nego prije mjesec dana, epidemija se širi čitavom Europom. Ono što se čini da ovaj val već polako usporava i ja vjerujem da je ovaj val posljedica milijuna turista koji su došli u našu zemlju i donijeli virus. Ja vjerujem da ćemo sada blago usporiti i da nas čeka novi val u jesen jer je ovo virus koji ima snažnu sezonalnu prirodu. No ono što smo također vidjeli da broj zaraženih i broj oboljelih nema onu povezanost koju smo imali prošle jeseni i stoga broj zaraženih više nije onako informativan kao što je bio prije. Sve više zemalja kaže da neće više toliko testirati već će gledati koliko oboljelih ima u bolnicama, rekao je. 

O masovnom testiranju i covid-potvrdama

Objasnio je i zašto je protiv masovnog testiranja.

- Ono što smo vidjeli u prethodnom periodu je da broj novih hospitalizacija kasni samo par dana za objavom rezultata PCR testa, tako da je sve što smo dobili objavom testiranja je da nam informacija dođe par dana ranije, kaže.

O covid-potvrdama kaže da su jako opasne.

- One su zamišljene u trenutku kada se vjerovalo da cijepljena osoba ne može se zaraziti niti širiti virus dalje. Danas kada znamo da cijepljena osoba se može zaraziti i širiti virus dalje, dati nekome potvrdu da zato što je cijepljen se može ponašati potpuno neoprezno i ne mora voditi računa ni o čemu je vrlo opasno i to smo vidjeli i u Izraelu i u Velikoj Britaniji. Covid-potvrde kako su zamišljene ne mogu se uvesti, i a se nadam da se u Hrvatskoj neće uvesti jer rade štetu a ne da sprječavaju širenje epidemije, poručio je Lauc.

O uspješnim i neuspješnim zemljama u borbi protiv pandemije

Kao zemlje uspješne u borbi protiv je istaknuo Dansku i Švedsku dodavši kako niti naša zemlja nije bila daleko od njihova modela. Dodaje kako je većina zemalja podjednako neuspješna, ali je ipak istaknuo Slovačku, Češku i Poljsku kao posebno neuspješne zbog velikog broja umrlih. 

- Problem kod australskog modela je što i zaraženi šire virus. Ono što oni mogu spriječiti je velik broj umrlih, ako uspiju cijepiti osjetljivu populaciju. Hoće li ona druga šteta biti veća ili neće, to će se tek vidjeti, rekao je.

O ranoj pojavi gripe

Komentirao je i vrlo ranu pojavu gripe ove godine.

- Nitko ne zna je zašto se gripa prošle godine uopće nije pojavila. Ono što sada vidimo je da u Indiji trenutno imamo više slučajeva gripe nego koronavirusa, u Hrvatskoj se pojavila ranije nego ikada. Ja se osobno jako bojim gripe, neke su gripe ubile jako velik broj ljudi. Mislim da bi se ove godine bilo pametno cijepiti protiv gripe. To će možda biti uzaludno kao što je bilo uzaludno prošle godine, ali ako dođe neki jako ružan soj mogli bi imati jaku epidemiju gripe, poručio je Lauc.