Lavrov upozorava Armeniju na posljedice približavanja NATO-u
Odnosi između Moskve i Erevana ubrzano tonu, o čemu svjedoči i danas objavljeni intervju ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova za agenciju TASS.
Lavrov je u intervjuu kazao kako Rusija očekuje da će Armenija shvatiti prijetnju gubitka državnog suvereniteta u području nacionalne obrane i sigurnosti zbog produbljivanja dijaloga s NATO-om.
Odnosi između Rusije i Armenije posljednjih su mjeseci sve lošiji i napetiji nakon što je vlada u Erevanu, nakon poraza u listopadskom ratu 2020. (preciznije, trajao je od 27. rujna do 10. studenog) od azerbajdžanskih snaga u regiji Nagorno Karabah i ovogodišnje (rujan) blitz pobjede azerbajdžanske vojske nad postrojbama Armenaca u spomenutoj regiji u koji se sukob službene snage Armenije ovog puta nisu željele miješati i koji je značio i konačni slom samoproglašene tzv. republike Artsak– za sve nevolje koje su je snašle optužila Rusiju i dugogodišnje strateško savezništvo Armenije s tom zemljom. Drugim riječima, aktualna armenijska vlada smatra kako Rusija nije htjela pomoći i zaštititi nacionalne interese Armenije iako su dvije zemlje članice istog vojnog saveza i niza drugih integracijskih formata.
Lavrov je u intervjuu kazao kako Rusija očekuje da će Armenija shvatiti prijetnju gubitka državnog suvereniteta u području nacionalne obrane i sigurnosti zbog produbljivanja dijaloga s NATO-om.
“Nadam se da je Erevan svjestan da produbljivanje interakcije sa (Sjevernoatlantskim) savezom dovodi do gubitka suvereniteta u području nacionalne obrane i sigurnosti”, – istaknuo je šef ruske diplomacije.
Skrenuo je pozornost na činjenicu da je Armenija ove godine sudjelovala u nekoliko desetaka događaja s NATO savezom i da nastavlja modernizirati svoje oružane snage prema standardima NATO-a, dok se njezino vojno osoblje obučava u pojedinim članicama Sjevernoatlantskog saveza.
“Ovo ne može ne izazvati našu zabrinutost. U više navrata skrenuli smo pozornost našim armenskim kolegama da je pravi cilj NATO-a ojačati svoje pozicije u regiji i stvoriti uvjete za manipulaciju po shemi “zavadi pa vladaj”. – kazao je Lavrov.
Službeni Erevan, podlegavši nagovorima zapadnjaka, pokušava preformatirati svoju vanjskopolitičku liniju, kazao je ruski šef diplomacije i dodao kako armenska strana “vjekovno provjereno savezništvo s Moskvom ne mijenja čak ni za konkretnu pomoć Zapada, već samo za nejasna obećanja”.
„Kako bi opravdali smjer strateškog zaokreta, Rusiju pokušavaju okriviti za sve nevolje republike, uključujući gubitak Karabaha. Više puta smo javno govorili o ruskim zabrinutostima, nema smisla ponovno nabrajati neprijateljske korake armenskih vlasti. Armenija je bila i ostat će naš strateški partner na južnom Kavkazu. Uvjereni smo da su sve poteškoće prolazne i da će se prevladati ako bude političke volje. To je održivi i sustavni razvoj rusko-armenskih veza koji zadovoljava temeljne interese naroda naše dvije države, koji imaju zajedničke vrijednosti i zajednički kulturni kod,” –
Skrenuo je pozornost da se Armenija trenutno suočava s nizom izazova.
“Štoviše, neće ih biti moguće zaustaviti uz pomoć zapadnih igrača. SAD i EU, za razliku od Rusije, ne žele donijeti mir i stabilnost u republiku i Južni Kavkaz u cjelini. Njihova je zadaća potpuno drugačija – istisnuti Moskvu i druge regionalne sile, stvoriti novi izvor napetosti nakon Balkana, Bliskog istoka i Ukrajine. Izlaz iz teške situacije je očigledan – implementacija trilateralnih sporazuma Erevana, Bakua i Moskve na najvišoj razini,” – izjavio je dalje Lavrov.
Ocjenjujući izvedivost daljnje prisutnosti ruske 102. vojne baze u Armeniji, na upit TASS-ovog novinara, Lavrov je ukazao na štetnost takvog razmišljanja.
“Sporazum o njegovom raspoređivanju tamo sklopljen je 16. ožujka 1995., temeljen prije svega na nacionalnim interesima i zajedničkom cilju naših država za jačanjem stabilnosti na južnom Kavkazu. Danas je naša vojska ključni element u osiguravanju mira u ovoj regiji”, naglasio je Lavrov.
Podsjećamo kako je posebni izaslanik glavnog tajnika NATO saveza za Južni Kavkaz i središnju Aziju, Javier Colomina, u intervjuu za gruzijsku televiziju Pirveli Arkhi 24. prosinca govorio o „vrlo jasnoj odluci Erevana da promijeni svoju vanjsku politiku, da se distancira od Moskve.” Odgovarajući na pitanje voditelja da je “premijer Armenije u više navrata izjavio da Erevan diverzificira svoju sigurnosnu politiku i vidite li interes Armenije za približavanje NATO-u?”, Colomina je izjavio “Armenija se već počela kretati”. bliže nama, traže više suradnje, traže više političkog dijaloga i veću zastupljenost NATO-a u našim odnosima.”
