LIBERALNA KAPITALISTICA Čuvaj se svoje banke, kao da ti je zakleti neprijatelj!

Čak 840 tisuća ljudi u Hrvatskoj, a to je otprilike broj stanovnika Grada Zagreba, u posljednje tri godine kod svojih banaka sretno koristi uslugu 'prešutnog minusa'. Marketinški vraški dobro nazvana usluga koja je k tome i naširoko reklamirana postala je opće prihvaćena praksa. Kako sama riječ kaže, onako tiho, kriomice, da to nitko ne zna banka i klijent će prešutjeti da je banka novac stavila na raspolaganje, a klijent ga je uzeo. 

Prešutno, banka će klijentu naplatiti katkad i dvostruko skuplju kamatu za korištenje raspoloživog novca (minusa) od maksimalne koju dopušta Zakon o kreditiranju potrošača. Budu li svi prešutjeli nikome se ništa neće dogoditi. Treba li reći da je sve legalno? Naravno da jest. Tko je vidio da banka ilegalno pljačka svoje klijente.  Dopušteni minus, onaj koji je jeftiniji reguliran je Zakonom o kreditiranju potrošača, no ovaj unosniji, prešutni reguliran je Zakonom o platnom prometu i nešto je poput kredita koji niste tražili, ali su vam ga ipak dali, zlu ne trebalo da si uzmete. Proizvod je zaživio nakon što je 2014. godine postignuta 'velika pobjeda' politike nad bankama i ograničena je kamata na dozvoljeni minus. 

I tako je u tri godine 840 tisuća građana sretno trošeći zaplovilo u prešutne minuse, a da bi tragedija bila još veća, sve više njih svjedoči, a požalili su se i Hrvatskoj narodnoj banci da nisu imali pojma da svakodnevno troše skupo zaduženje iz prešutnog minusa. 

Prešutni se minus može iznositi do 3 prosječna mjesečna prilijeva na tekući račun, što znači da osoba s primanjima od šest tisuća kuna u slučaju potrebe sa svojeg tekućeg računa može podići 18 tisuća kuna, a kamata koju će banka naplatiti može doseći 17,4 posto umjesto maksimalno dopuštenih 8,11 posto za dozvoljeni minus. 

S jedne strane možemo reći da je svatko vladar svojeg tekućeg računa i da doista ne treba prigovarati bankama zato što su omogućile uslugu koja ljudima treba i na njoj odlučile zaraditi. Naime, svi su pljeskali ograničavanju kamata na dozvoljeni minus, ali su manje pljeskali kad su ti  minusi postali manji, nedovoljni za potrošačke potrebe i apetite, svi su šutjeli kad im je više novca ponovno postalo dostupno sve dok se nisu našli neki koji su se počeli žaliti pa je Hrvatska narodna banka odlučila reagirati. Banke su potom, 'posipajući se pepelom' počele obavještavati klijente da je zajedničko prešućivanje dolijalo svojem kraju, priča je gromoglasno ispričana i nije više moguće prešutjeti nužnost drastičnog smanjivanja skupog prešutnog zaduženja. Milostive banke klijentima će, a viđali smo takve primjere i do sada ponuditi potrošačke kredite za zatvaranje prešutnih minusa. Hrvatska narodna banka sa svojim će se guvernerom Borisom Vujčićem predstaviti kao spasitelj pozitivac, premijer Andrej Plenković bi mogao zarežati na novinare spočitavajući u mikrofone da zašto ne plješću najavi izmjena zakonodavstva koje će još jednom i ovaj put ponovno zauvijek spriječiti banke da legalno pljačkaju građane visokim kamatama na posuđeni novac. 

S druge strane možemo reći da su banke maliciozno iskoristile priliku da višestruko oplode svoj kapital naplaćujući dvoznamenkaste kamate građanima u godinama u kojima je novac za posudbu na tržištu gotovo besplatan. Oblačeći svaki dan novo ruho transparentnosti uz slanje na desetke obavijesti svojim klijentima u njihove e- pretince, bankari su smetnuli s uma obavijestiti klijente velikim masnim slovima o visini kamate koju im zaračunavaju na posuđeni im novac. Zašto bi banka uopće radila za klijenta? Posao je banke da radi za sebe. Zadatak je klijenta izgleda da se od svoje banke čuva. Da ne uleti u neki novi prešutni problem samo zato što je pristao na još jednu vremensku dionicu života iznad svojih mogućnosti za visoku cijenu. 

Činjenica da je usluga prešutnog minusa zapravo postala usluga davanja minusa (840 tisuća korisnika), a obični dozvoljeni minus koji koristi 32 tisuće građana valjda slučajnost govori nam da ljudi u Hrvatskoj ekonomski teško žive i nastoje, bez obzira na cijenu barem stvoriti dojam da žive bolje. I zato ne pitaju koliko košta posuđivanje novca od banke, zato nisu niti primijetili da su prešutnom minusu, a ne u dozvoljenom. Nisu imali izbora i nemaju izbora. Jesen za koju se najavljuju drastična poskupljenja svega neće građanima ostaviti prostora da biraju. Prešutno će  s bankama sanirati štetu prešutnih minusa, a onda se nadati da će banke opet smisliti neki način da im bez obzira na cijenu stave više novca na raspolaganje. Andrej Plenković se našalio kako opoziciji vjerojatno nije lako jer Hrvatskoj ekonomski dobro ide. Nažalost, to je neuspjela šala. Tužna istina je pak da je Vladi Andreja Plenkovića lako jer eto, nema opozicije.