LNG na Krku širi kapacitete i postaje značajan za širu regiju: Slovenija i Hrvatska uskoro potpisuju “ugovor o solidarnosti”

Osim LNG-a, Hrvatska i Slovenija žele zajdnički osigurati i budućnost NE Krško

Hrvatski premijer Andrej Plenković i njegov slovenski kolega Robert Golob u utorak su razgovarali o slovenskim ulaganjima u LNG Terminal na Krku, širenju regionalne mreže plinovoda i izgradnji drugog bloka zajedničke nuklearne elektrane Krško.
Dvojica premijera pozdravila su odlične odnose dviju zemalja, nakon radnog sastanka koji je imao naglasak na energetskoj i gospodarskoj suradnji i migracijama. Golob, bivši čelnik slovenske energetske tvrtke, rekao je da se najviše govorilo upravo o energetici, a tijekom njegova posjeta Hrvatskoj u svibnju se planira potpisivanje sporazuma o solidarnosti dviju država na tom području.

Slovenski čelnik, domaćin susreta u dvorcu Brdo kod Kranja, rekao je kako se razgovaralo o proširenju LNG terminala na Krku io načinima na koji bi Slovenija mogla u tome sudjelovati.

Naglasio je da postoji „veliki zajednički interes” da se to proširenje ostvari. Zahvalio se Hrvatskoj što Slovenija nudi prostor terminala, pa je dodao da bi se novac za to mogao osigurati iz europskih sredstava te da bi se ta suradnja trebala ubrzati.

Plenković je ponovio da je Hrvatska spremna proširiti kapacitete terminala s postojećih 2,9 milijardi na 6,1 milijardu kubika plina, čime bi on dobio “regionalni, srednjoeuropski značaj”.

Dvojica premijera razgovarala su io načinima proširenja postojećeg sustava plinovoda kako bi se u novoj energetskoj arhitekturi terminala na Krku iskoristio na dobrobit europskih gospodarstava. Najavili su da će stručnjaci u narednim mjesecima raditi na tehničkim koracima potrebnima za jačanje energetske suradnje, što će rezultirati konačnim sporazumom.

Govoreći o nuklearnoj elektrani Krško, Golob je rekao da na obje strane postoji zanimanje za realizaciju izgradnje novog bloka te da se čeka odluka Europske unije o svrstavanju nuklearne energije među čiste tehnologije, što bi osiguralo i sredstva za razvoj nuklearne industrije, što dvije strane zagovaraju.

Plenković je pozdravio odluku slovenskog ministarstva zaštite okoliša da se rade nuklearne elektrane, u suvlasništvu Hrvatske elektroprivrede i slovenske GEN Energije, produži do 2043. godine.

Kazao je kako Hrvatska dobiva 16 posto struje iz Krške, pa je dodao da je Golob hrvatsko izaslanstvo upoznao s činjenicom da u slovenskoj javnosti postoji visok stupanj potpore korištenju nuklearne energije.

Plenković je naglasio da je pozicija hrvatske „jasne” te da će pratiti Sloveniju u odluci o proširenju nuklearke ako se ona o tome odluči.

Hrvatski premijer na konferenciji za medije izrazio je zadovoljstvo što se „odličan” dijalog između Zagreba i Ljubljane nastavlja iu vrijeme Golobove vlade, „u cilju rješavanja otvorenih pitanja, ali iu unaprjeđenju” suradnje.

U sedmoj godini Plenkovićevog mandata „u Hrvatskoj niti u jednom trenutku odnosi sa Slovenijom nisu bili kakav politički problem” što je „veliko postignuće” uzevši u obzir ranije odnose, rekao je hrvatski premijer, pa zahvalio Sloveniji na podršci hrvatskom članstvu u šengenu i eurozoni.