Luke Rijeka i Ploče prometno odsječene. Poplava u BiH i havarija kod Karlovca zaustavile sav željeznički promet

Nakon iskliznuća kompozicije kod Karlovca, oštećeno je oko 3,5 kilometara pruge, a sanacija će trajati najmanje tjedan dana. Najveći problem je s rasutim teretom, u Bakru na otpremu vlakovima već čeka oko sto tisuća tona koksa

Željeznički promet na relaciji Rijeka – Zagreb bit će prekinut tjedan dana, zbog uklanjanja iskliznulih vagona-cisterni i popravka pruge kod Karlovca, što znači da će obje glavne hrvatske luke, Rijeka i Ploče, za to vrijeme biti praktički prometno odsječene od svojih najvažnijih tržišta. Rijeka od najvećeg dijela Hrvatske, kao i od Mađarske i drugih tržišta srednje i jugoistočne Europe, a Ploče će još znatno dulje biti odsječene od BiH i drugih okolnih država, zbog potpuno uništene željezničke pruge kod Jablanice nakon nedavnih katastrofalnih poplava i odrona.

 

Šteta na željezničkoj pruzi bit će značajna, jer je prema riječima Darka Barišića, člana uprave HŽ Infrastrukture, uništeno oko tri i pol kilometra pruge, no posredne štete koje će pretrpjeti lučki koncesionari i svi ostali na prometnim pravcima između luka Rijeka i Ploče i njihovih tržišta bit će daleko veće. U prvom redu zbog nemogućnosti otpreme rasutih tereta i kontejnera željeznicom što će, čak i nakon što pruga između Rijeke i Zagreba bude otvorena, dovesti do zagušenja pruge koje će potrajati i nakon što vlakovi krenu.

 

Veliki zastoj

Duško Grabovac, predsjednik uprave Luke Rijeka, ističe da zatvaranje pruge u Karlovcu predstavlja ozbiljan problem koji je dodatno naglašen preusmjeravanjem tereta iz Ploča u Rijeku.

– Za nas je to u ovom trenutku zaista problematično. Na terminalu za rasute terete u Bakru u ovom trenutku je već oko sto tisuća tona koksa i ugljena, koji se trebao otpremiti vlakovima. Pored toga, stižu nam još dva broda od kojih je jedan i inače trebao iskrcati teret u Rijeci, ali drugi je trebao iskrcati u Pločama iz kojih je, nakon poplava i oštećenja pruge u BiH, nemoguće otpremiti tu vrstu tereta. Imat ćemo zastoje i s drugim vrstama tereta, ali transport rasutog tereta je posebno problematičan jer je riječ o količinama koje je nemoguće otpremiti do krajnjih odredišta na bilo koji način, osim željeznicom. Kontejneri i neki drugi tereti mogu se barem djelomično otpremiti kamionima, ali deseci tisuća tona koksa ili sličnog tereta su naprosto prevelika količina da bi ih se otpremalo na taj način. Nadam se da će zatvaranje pruge zaista trajati sedam dana, jer i to je puno, ali ako potraje duže od toga, problemi će biti još puno veći, kaže Grabovac.

Zastoja i zagušenja bit će i u kontejnerskom prometu. Gotovo polovina svih kontejnera u Rijeku i iz nje kopnenim putem se prevozi vlakovima pa će sedmodnevni prekid i na kontejnerskom terminalu Jadranska vrata (AGCT) na Brajdici uzrokovati znatne poteškoće u dopremi i otpremi tereta.

– U prosjeku na terminalu imamo deset do dvanaest vlakova dnevno. To je sedamdeset do osamdeset vlakova u sedam dana, koliko je predviđeno trajanje popravka pruge. Za nas to, osim kašnjenja s otpremom, znači i zagušenje skladišnog prostora za kontejnere na terminalu. Trenutno oko 42 posto prometa kontejnera s terminala i prema njemu ide željeznicom. Dio toga može se preusmjeriti na kamione, ali ne sve, kaže Žarko Acinger, direktor prodaje AGCT-a.

Osim neposredne štete i problema sa zagušenjem terminala, zatvaranje pruge i nemogućnost otpreme tereta vlakovima, dodaje, ovakve situacije negativno utječu i na imidž prometnog pravca na međunarodnom tržištu.

– S mađarskim tržištem uopće ne možemo raditi, kao ni s dobrim dijelom tržišta drugih zemalja srednje Europe, čime se narušava imidž cijelog prometnog pravca, ističe Acinger.

Alternativa prijevozu kontejnera vlakovima prema tržištima srednje Europe preko Zagreba mogao bi biti transport željeznicom preko slovenske Pivke, ali zbog ograničenja opterećenja vagona na tom dijelu pruge, koji slovenske željeznice već godinama ne mijenjaju, taj je pravac neisplativ.

Neophodna ulaganja

– Ograničenje na tom dijelu slovenske željeznice je 20,5 tona po osovini, dok je na našim željeznicama 22,5 tona. Ne čini se na prvu puno, ali to je razlika od deset posto, što prijevoz čini neisplativim, osim u situacijama kada je potreban hitan prijevoz nekih relativno malih količina tereta. Ova situacija pokazuje koliko je važno da Slovenija popravi taj dio pruge, ali i da Hrvatska ubrza izgradnju moderne, dvokolosiječne pruge od Rijeke do Zagreba, kaže Acinger.

Mario Štefanić, direktor Jadroagenta, najveće domaće pomorske agencije, kaže kako je situacija u kojoj su obje glavne hrvatske teretne luke odsječene od željezničke mreže ozbiljna, a posljedice će se osjećati i nakon otvaranja pruge kod Karlovca.

– Do tada će se nagomilati teret pa će i nakon otvaranja pruge doći do zagušenja jer će svi pokušavati otpremiti terete prema odredištima. Nakon otvaranja pruge trebat će barem petanestak dana da se situacija koliko-toliko normalizira, što dodatno otežava preusmjeravanje dijela tereta iz Ploča u Rijeku. Luka Ploče je u puno ozbiljnijoj situaciji, jer pruga kod Jablanice će, prema najavama vlasti u BiH, biti zatvorena oko pola godine, a to bi, s obzirom na razmjere uništenja, moglo trajati i znatno duže. U Pločama ćemo sigurno imati velike gubitke tereta, s tim da se u luci i sada nalaze veće količine tereta koje su trebale vlakovima biti otpremljene prema Zenici i drugim odredištima u BiH, kaže Štefanić koji, kao i Acinger, ističe potrebu ulaganja u gradnju željeznice.

– Transport i logistika su, uz turizam, najveća i najvažnija gospodarska grana u Hrvatskoj, tako da je apsolutno potrebno ulagati u gradnju željeznice kojom bi se povećao kapacitet, ali i osigurao cijeli prometni pravac od ponavljanja ovih situacija. Ne smije se događati da su nam obje luke odsječene, kaže Štefanić.

Upravi Luke Ploče uputili smo upit o posljedicama zatvaranja pruge u BiH, za trenutnu situaciju u luci, ali i za ukupnu bilancu prometa u ovoj godini, ali odgovor do zaključenja ovog broja nismo dobili.

Vjerojatni uzrok kvar na vagonu cisterni

Uzrok izlijetanja vagona u Karlovcu po svemu sudeći je kvar na jednome od njih, rekao je jučer Darko Barišić.

– Sinoć se na društvenim mrežama moglo vidjeti na snimci jednog od prolaznika iskrenje na jednom od vagona. Upravo je taj vagon prvi izletio. Preliminarno možemo reći da je infrastruktura bila u redu, da je kvar na vagonu, a dok se ne dovrši istraga ne možemo reći točan uzrok, kazao je Barišić, dodavši da je nastala značajna šteta na željezničkoj infrastrukturi.

– Uništeno je 3,5 kilometara pruge, dio mosta i dvije skretnice prilikom ulaska u Karlovac. Sanacija će trajati oko sedam dana prema našim preliminarnim saznanjima. Prije toga moramo čekati da se završi istraga, podići ćemo vagone i onda ćemo vidjeti točna oštećenja, istaknuo je.

Prema statističkim podacima, u protekle tri godine zabilježena su po četiri iskliznuća kompozicija vlakova godine, a ove godine dogodila su se tri, uključujući i sinoćnji događaj. Dok se vagoni ne uklone s pruge, putnički prijevoz će se obavljati autobusima na relaciji Duga Resa – Draganići.