Marić: Iduće godine smanjujemo porez na dohodak, 93 posto poduzetnika plaćat će manji porez na dobit
Predstavljene su i smjernice za izradu proračuna za iduću godinu. Prihodi se procjenjuju na 147 milijardi kuna, rashodi će biti 10 milijardi veći. BDP bi trebao rasti 5 posto u 2021., te 3,4 posto u 2022., kada se očekuje puni oporavak od koronakrize.
O tome Kako Vlada misli ostvariti najavljeni proračun u RTL-u Danas govorio je ministar financija Zdravko Marić.
Više od 1000 ugostitelja iz cijele Dalmacije u sklopu akcije '4 do 12' u četvrtak u 11,56 sati prestalo je u svojim objektima na sat vremena posluživati goste, zahtijevajući manju poreznu presiju i spašavanje radnih mjesta.
'Kao što smo govorili i u petom mjesec kada su se uvodile prve mjere, tako i sada - u skladu s nekakvim mogućnostima i dalje nam je ključni fokus očuvanje radnih mjesta. Iz zahtjeva koje vidim, uvijek dolazimo nekako na tu poreznu politiku i PDV, međutim mislim da sada iz ovih zahtjeva se vidi da nije suština samo u tome. Mi smo porezne izmjene najavili za sljedeću godinu, a što se tiče ovih kreditnih, likvidonosnih linija za male poduzetnike, ne samo ugostiteljstvo, učinit ćemo sve da se one ubrzaju. Došli smo do malih zagušenja, administrativnih i financijskih, ali to ćemo sve otkloniti da nastavimo s tim. I tim putem stvoriti jedan dodatni pritisak, i danas smo razgovarali o tome, ne možemo mi komercijalne banke prisiljavati ne znam kojim odredbama, ali u svakom slučaju je pozitivni pritisak, treba djelovati na njih', rekao je Marić.
Za iduću godinu najavljen je rast BDP-a od 5 posto. 'Glavni pokretač rasta iduće godine je domaća potražnja, već tradiocionalno osobna investicijska, s isto tako i izvoz, s druge pak strane imali bismo i blagi pozitivni doprinos općenito neto izvoza. Izuzetno je teško bilo napraviti ovakve projekcije jer, između ostalog, nedostaje jedna ključna varijabla - cjepivo, odnosno daljnji razvoj zdravstveno-epidemiološke situacije. Ovo je realna opcija, blago konzervativna, da ostavimo određen prostor za danas-sutra možebitne loše scenarija. Ali realna', rekao je Marić.
Komentirao je i povećanja plaća dogovorena prije koronakrize. 'Sjest ćemo prvo za stol i objasniti sve pretpostavke i projekcije. Kao do sada, nije to uvijek razgovor koji rezultira dogovorom. Logično i legitimno pravo sindikata je da traže više, a mi ih suočavamo s realnošću koliko se što može. Očekujem konstruktivan razgovor, koji bi bio na temu dinamiku daljnjeg povećanja. Ne razmatramo smanjivanja plaća, međutim što se tiče bilo kakvih korekcija, u odnosu na originalno očekivanje da će jakog pada u jednoj godini uslijediti isti takav rast u idućoj, to se evidentno neće dogoditi', rekao je Marić.
Velik dio novog proračuna ovisit će o novcu iz fonda EU-a, a on bi trebao ići na investicije, no investitori poput Megglea su se već povukli iz Hrvatske, odlazak najavljuje i BAT. Kako se misle privući novi investitori?
'Malo više sam upoznat s BAT-ovim slučajem, ne bih rekao i ne bih se složio s argumentima koji kažu da su uvjeti poslovanja pogoršani. Dapače, četiri godine država smanjuje poreze, to svi vidimo, smanjuje neka administrativna neporezna davanja, stvara nekakvu još dodatnu pozitivnu klimu. Ali naravno, treba ne stati i nastaviti dalje. Investicije javne, da, jako važno. No važno je da što veći postotak novca iz tog fonda kanaliziramo prema privatnom sektoru. Privatne investicije su one koje moraju biti pokretač rasta', kazao je Marić.
Porezna reforma ide dalje, a Marić za 2021. najavljuje 'smanjivanje i snižavanje stope poreza na dohodak s 24 na 20, odnosno s 36 na 30 posto i sve što je vezano na te dvije stope, snižavanje stope poreza na dobit za 93 posto obveznika poreza na dobit s 12 na 10 posto'. Također je rekao da nije predviđeno ni smanjenje PDV-a kojeg traže poduzetnici.
