Milanović ima plan za opstanak i to u pet točaka: Najintrigantnija je ona treća

Tko god izađe na megdan predsjedniku Milanoviću, neka mu je sa srećom, izjavila je svojedobno saborska zastupnica Vesna Vučemilović analizirajući moguće kandidate za predsjedničke izbore, čiji se prvi krug održava krajem ove superizborne godine. U vrijeme ove izjave o aktualnom predsjedniku Zoranu Milanoviću Vučemilović je još bila članica Hrvatskih suverenista kritički raspoložena prema HDZ-u, a on samo predsjednik države sklon žestokoj retorici.

No parlamentarni izbori koji su za nama tektonski su promijenili domaću političku scenu pa Vučemilović danas podržava konzervativnu Vladu na čijem je čelu Milanovićev ljuti neprijatelj Andrej Plenković, koji koalira s desnim Domovinskim pokretom, dok se Milanović suočava s padom rejtinga, i to ponajviše zbog toga što se nasilno uključio u kampanju za te parlamentarne izbore na kojima je pokušao pomoći svojem SDP-u. Tim je angažmanom Milanović, kojega je Ustavni sud spriječio u tome da do kraja provede svoje namjere, personalizirao kampanju i preuzeo ulogu SDP-ova spasitelja, a kada je postalo jasno da SDP-u nema pomoći, i on i Peđa Grbin i dobar dio predsjednikovih suradnika s Pantovčaka počeo se hvatati za glavu spoznavši da je Milanović prokockao siguran drugi mandat na Pantovčaku.

Nije još sve izgubljeno, sada s knedlom u grlu govore predsjednikovi najbliži suradnici koji pokušavaju skovati plan za njegov povratak u igru, koji bi se možda mogao nazvati i planom za Milanovićev opstanak u politici jer se izvan nje baš i nije pokazao kao vješt i sposoban poduzetnik. Ono što bi Milanoviću moglo ići u prilog jest vrijeme, smatraju njegovi suradnici koji vjeruju da će se do prvog kruga predsjedničkih izbora, koji se održava u prosincu, zaboraviti uspjeh premijera Plenkovića na parlamentarnim izborima.

Jedan na jedan

Postoji mogućnost da u Vladi koju je formirao s Domovinskim pokretom dođe do dizanja tenzija, smatraju na Pantovčaku pa napominju da bi predsjedniku najviše od svega pomoglo to da se nastavi HDZ-ov trend s aferama, što, kažu, nije nemoguće. Uz to, Hrvatska je po divljanju cijena u vrhu eurozone pa će se Milanović u svojim istupima u idućih nekoliko mjeseci fokusirati na probleme koji se odnose na životni standard građana, što u njegovu timu smatraju posebno važnim.

Iako će na Pantovčaku reći da je Milanović veliki govornik, njegova retorika često je neprimjerena njegovu položaju i zbog toga bi predsjednik dugoročno, vođen savjetima svojeg tima, ipak malo mogao prilagoditi svoj komunikacijski stil potrebama političkog tržišta na kojem on, premda okrznut, još solidno kotira. On još računa i na potporu dijela desnog biračkog tijela, i to uglavnom onoga koje je razočarano time što se Domovinski pokret priklonio Plenkoviću, ali i onoga koje je sklono Mostu koji, s obzirom na krizu kroz koju prolazi, teško da će moći iznjedriti kvalitetnog kandidata.

Politička matematika

Mostov ili bilo koji drugi kandidat s desnog krila grist će dio HDZ-ova kolača, a to Plenkovićevu stranku dovodi u nepovoljan položaj jer će njihov kandidat izgubiti dio glasova, a ionako će u debatama teško konkurirati aktualnom predsjedniku, tumači nam jedan od Milanovićevih suradnika političku matematiku s kojom on kani opstati na Pantovčaku iako još nije službeno potvrdio da se namjerava boriti za još jedan mandat.

U prilog Milanovićevoj borbi za opstanak ide i to što je hrvatsko biračko tijelo tradicionalno sklono birati predsjednika iz tabora koji nema parlamentarnu većinu, što otvara mogućnost Milanovićeva ostanka na Pantovčaku, koji bi mogao ovisiti i o novom glavnom državnom odvjetniku Ivanu Turudiću. Poznato je da su HDZ-ovci u polemikama s Milanovićem vezanima uz Turudićev izbor za glavnog državnog odvjetnika tvrdili da se predsjednik boji ovog bivšeg suca zbog slučaja Slovenska. Ako se pokaže da su te teorije o Milanovićevu strahu od Turudića bile neutemeljene, ili ako Turudić ne bude svoju dužnost obavljao nepristrano i transparentno, to bi također moglo ići u prilog predsjedniku Milanoviću.

U predsjednikovu timu, doduše, najveće nade polažu u eventualne nove izbore i pucanje koalicije HDZ-a i Domovinskog pokreta, što se, kako tvrde iz obija stranaka, neće dogoditi, unatoč tomu što se po medijskom prostoru šire glasine kako postoji mogućnost da Plenković iznenada i naprasno izbaci DP iz svoje vlade i da skupi novu većinu u Saboru.

Politička trgovina i lokalni izbori

Milanović u tom slučaju vjerojatno ne bi ostao po strani, već bi ušao u nove obračune s HDZ-om, no sve su to zasad samo teorije i mogućnosti za koje se ne može hvatati. Njemu trenutno treba ono na što sigurno može računati i ono na što osobno može utjecati. Ma koliko koketirao s desnicom, Milanović je ispod kože ipak SDP-ovac, što je pokazao i tijekom kampanje za parlamentarne izbore, s te pozicije spreman je krenuti u veliko okupljanje oporbenih stranaka za predsjedničke izbore pa bi se na njima mogao pojaviti kao skupljač lijevo-liberalne opozicije koja dosad nije iznjedrila novo političke lice koje bi moglo konkurirati na predsjedničkim izborima te bi silom prilika opet mogli prigrliti Milanovića kao kariku za rušenje Plenkovićeva kandidata.

Milanović na to računa neovisno o tome kako će se odviti unutarstranački izbori u SDP-u jer sve i da ondje pobjedu odnese netko tko nije dio njegove struje, nedvojbeno je da utjecaj na Ibleru zadržavaju i Peđa Grbin i njegovi kadrovi poput Siniše Hajdaša Dončića, koji slovi i kao potencijalni kandidat na tim stranačkim izborima koji bi se u SDP-u trebali održati nedugo nakon izbora za Europski parlament.

Gotovo usporedno s drugim krugom predsjedničkih izbora trebala bi početi i kampanja za lokalne izbore, u čemu Milanović također vidi priliku za svojevrsnu političku trgovinu koju bi opet trebali odraditi njegovi kadrovi u najvećoj oporbenoj stranci. Prošlog se tjedna Milanović susreo sa zagrebačkim gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem, doduše, protokolarno. No nije nemoguće da Milanović preko svojeg kuma Joška Klisovića, koji je još u korektnim odnosima s Tomaševićem, aktualnom zagrebačkom gradonačelniku zajamči SDP-ovu potporu na lokalnim izborima ako Možemo podrži njega na predsjedničkim. Oni koji poznaju Tomaševića kažu da njemu ta ideja možda ne bi bila neprihvatljiva, no problem bi mogla biti stvarna stranačka šefica Sandra Benčić. Ona navodno i sama ima predsjedničke ambicije iako se na parlamentarnim izborima kandidaturom za premijerku nije proslavila, no rezultat koji je Možemo postigao na tim izborima u stranci su proglasili uspjehom, a Benčić ga u velikoj mjeri pripisuje sebi.

Korektni odnosi

Kada su posrijedi predsjednički izbori, dio ekipe iz Možemo sklon je kandidaturi Ivane Kekin premda bi realno rečeno to bilo rasipanje glasova, čega su svjesni i u stranci, u kojoj će o odluci o eventualnoj potpori Milanoviću na predsjedničkim izborima još vijećati na stranačkim tijelima.

Kako računa na potporu Tomaševića, tako se Milanović nada da bi ga na predsjedničkim izborima mogao podržati i splitski gradonačelnik Ivica Puljak, s kojim ima vrlo korektne odnose pa to nije nemoguća opcija. Moguće je da će Milanovića podržati i međimurski župan Matija Posavec, ali i istarski župan Boris Miletić, s kojim je također u korektnim odnosima. Naravno da u tim Milanovićevim planovima za opstanak ne treba zaboraviti ni na njegove okršaje s Plenkovićem. On će i dalje udarati po njemu iz svih oružja, kada ga već nije srušio s vlasti, Milanović će, napadajući Plenkovića, pokušati ostati na vlasti.