Milanović: ‘Ljudi braniteljima ustvari zavide‘
Predsjednik Republike Zoran Milanović rekao je u nedjelju na obilježavanju 30. godišnjice ustrojavanja 83. samostalnog zagrebačkog dobrovoljačkog bataljuna HV-a kako smatra da građani branitelje danas poštuju više nego prije 15 godina.
“Mislim da danas hrvatske branitelje naši ljudi poštuju više nego prije 15 godina. Vrijeme prolazi i ljudima postaje jasnije. Ljudi sve više braniteljima, i vama koji ste bili prvi u obrani Hrvatske, kasnije oslobađanju, ustvari zavide”, rekao je Milanović.
Podsjetio je i na kontekst u kojem je ovaj bataljun formiran 10. listopada 1991. – dva dana ranije Hrvatska je proglasila neovisnost, dok su tri dana ranije bombardirani Banski dvori u pokušaju ubojstva državnog vrha. Posebno je istaknuo ljude koji su se tog dana u Zagrebu prijavili u HV jer “kasnije su kroz Hrvatsku vojsku prošli i deseci tisuća ljudi iz Zagreba, ali oni koji su bili prvi, to se najviše računa”.
“I svi oni, prije svega oni koji su poginuli, a i svatko onaj tko se izložio metku i šrapnelu, zaslužuje divljenje jer ta ’91. godina bila je godina u kojoj su očekivanja istočne i srednje Europe bila velika. Hrvatska je napadnuta, Hrvatska je morala u rat. Vaša hrabrost je bila ta koja je Hrvatsku spasila od užasa, od komadanja i zauzimanja puno većeg dijela Hrvatske”, poručio je predsjednik.
Istaknuo je kako se s hrabrošću i duhom koji je postojao ’91. godine teško može bilo što usporediti.
“Sada smo u Europskoj uniji i nije loše, ali nije niti jako dobro. Dobrovoljno smo dali velike ovlasti Bruxellesu, to je naša volja i sami sebi i svojoj djeci odgovaramo za rezultate, za to koliko ćemo novaca uzeti, a koliko ćemo se svojih temeljnih prava odreći”, rekao je.
Istaknuo je kako se hrvatski branitelji nisu borili za europske fondove, već za europsku Hrvatsku. “Borili su se prije svega za Hrvatsku i samo za Hrvatsku, za hrvatski teritorij i za hrvatske granice”.
Ponovio je kako je danas, 30 godina poslije, odnos hrvatske javnosti bolji i naklonjeniji braniteljima nego što je to bio u nekim razdobljima ranije te da je bliže “nekom nacionalnom razumijevanju i prihvaćanju”.
“Istinu i povijest će nam pisati i drugi, ali će je pisati za sebe, uzaludno. Mi znamo što je istina. Naša istina je dobra, mi se svoje istine ne trebamo stidjeti, ona je plemenita, naš put i vaš put je bio pravedan”, zaključio je Milanović.
Za iskazano junaštvo njihovih pripadnika u Domovinskom ratu, Milanović je uručio odlikovanje Red Nikole Šubića Zrinskog pripadnicima 83. bataljuna.
Medved: I 30 godina poslije trebamo iskazivati zahvalnost
Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved čestitao je 30 godina od trenutka kada su se dragovoljno odazvali na poziv za pomoć Vukovaru.
“30 godina je iza nas, domovinu smo obranili i oslobodili. Domovina je danas perspektivna, Hrvatska je ispunila najveći broj naših strateških ciljeva, ali ona nam nije darovana. Ona je krvlju plaćena”, poručio je.
Dodao je i kako je potrebno pronaći oblik prijenosa te istine na mlade generacije.
“Ove obljetnice neka nam posluže za prijenos informacija i istine da se nikad ne zaboravi da je jednom u teškom vremenu postojala generacija ljudi koja je na poziv prvog hrvatskog predsjednika preuzela sudbinu Hrvatske u svoje ruke i sa svojim hrvatskim narodom dala nemjerljiv doprinos za slobodu koju danas imamo”, rekao je Medved.
Osim predsjednika Milanovića i ministra Medveda, na svečanosti obilježavanja govorili su i zapovjednik Kriznog stožera Grada Zagreba 1990./1991. Mladen Vedriš, zapovjednik 83. samostalnog bataljuna Hrvatske vojske – Zagreb Petar Lovrić te zadnji zapovjednik obrane Vukovara i ratni zapovjednik 204. brigade Hrvatske vojske Branko Borković.
Obilježavanje se održalo na Zagrebačkom velesajmu, u istom objektu gdje se 83. bataljun ustrojio prije 30 godina.
83. bataljun formiran je po zapovjedi ministra obrane Gojka Šuška 21. prosinca 1991., a prethodnik su mu bile četiri satnije koje su formirane po zapovjedi generala Antuna Tusa na Zagrebačkom velesajmu 10. listopada 1991.
Na Zagrebački velesajam odazvalo se 450 dobrovoljaca za proboj u okruženi Vukovar. Formirane satnije upućene su u Vinkovce sa zadaćom proboja u Vukovar s drugim snagama na tom bojištu. U postrojbi je tijekom Domovinskog rata 1991. i 1992. poginulo deset dragovoljaca.
