Milanović o Ukrajini: Neka oni koji produžuju rat šalju tamo svoju djecu

Predsjednik Zoran Milanović u Tivtu se sastao s predsjednicima Albanije i Sjeverne Makedonije uoči početka samita šefova država Procesa Brdo-Brijuni, a nakon je komentirao goruću temu - slanje hrvatskih vojnika u Njemačku kao pomoć Ukrajini.

“Nije mi svejedno kako će ovo završiti s hrvatske strane, ali moj stav koji ponavljam, elaboriram i gradim već dvije i pol godine je takav. Neće se promijeniti. Za kraj, kad donesete crno na bijelo, jer dosta je bilo laganja i dezinformacija, to da NATO uopće neće biti prisutan u Ukrajini… to mi pokažite”, kazao je Milanović i nastavio:

“Već ovo što znamo jasno pokazuje da NATO kroz tu misiju prvi put ulazi u stožerno planiranje rata u Ukrajini. Ima li netko iz NATO-a da vam to opovrgne? Kako se to zove? Jesu li ljudi, uz to, u misiji u kojoj bi Hrvatska trebala sudjelovati, fizički u Wiesbadenu ili u Baden-Badenu čitaju Dostojevskog i “Kockara” ili su u Kijevu, to je sasvim svejedno. I da nisu fizički u Ukrajini, a jesu, tvrdim i znam da jesu. Tko to skriva, ako skriva, obmanjuje europsku javnost. Građani to trebaju znati. Tu odgovornost ne prihvaćam i ne želim. Dakle, neka se tuku tamo zajedno i neka oni koji žele da se rat produžuje šalju svoju djecu, svoje sinove i kćeri, u Harkov, Donjeck, Pokrovsk i druge gradove. Neka ostave te ljude na miru jer ovaj rat će morati završiti diplomatskim sredstvima.”

Kazao je da se Ukrajinu gurnulo u krvavi rat.

“Neće dobro završiti za one koji su ga sa zapadne strane vodili. Ukrajinu smo mi svi, sebe osjećam odgovornim, gurnuli u katastrofalnu nevolju. Zemlja je uništena i to treba prestati što prije. Oko toga se slažem s rijetkim europskim liderima, s kojima se ne slažem oko podrške Netanyahuovim režimom. Za mene su on i Putin optuženici i osumnjičenici pred Međunarodnim kaznenim sudom. Tu razlike nema”, kazao je.

Izraelsku odmazdu nakon Hamasovog napada 7. listopada prošle godine nazvao je “divljačkom represijom bez ikakve odgovornosti”. Potom se vratio na temu Ukrajine i naglasio da se “netko sada odlučio”, i to više od dvije godina nakon što je Rusija izvela invaziju na Ukrajinu, uvući NATO u sukob. 

“Misija NSATU je misija kojom NATO ulazi u ratni sukob. Stožerno planiranje ratnih potreba u realnom vremenu je ulazak u rat”, ponovio je.

NATO-ova aktivnosti za sigurnosnu i obučnu potporu Ukrajini (NSATU) dogovorena je na sastanku na vrhu u Washingtonu u srpnju ove godine. Misija će se sastojati od oko 700 pripadnika iz NATO članica i partnerskih država, a cijela operacija koordinirat će se u njemačkom Wiesbadenu.

Ponovno je kazao da sudjelovanje u NSATU neće potpisati. “Dok sam ja predsjednik i vrhovni zapovjednik ja to neću potpisati. Ja svoju suglasnost neću dati”, naglasio je još jednom.

“Ukoliko postoji većina kakvu Ustav propisuje da preuzme tu odgovornost, neću reći – samo naprijed, ali ću to prihvatiti”.

Obučna potpora Ukrajini za koju Zoran Milanović ne daje suglasnost sada ide pred Sabor gdje je za njezino izglasavanje potrebna dvotrećinska većina.

“Koliko mi uopće možemo ratu obučavati Ukrajince nakon više od dvije godine krvavog rata… Ukrajinci su u tome postdoktoranti”, upitao se.