Milanović o vojnom roku: 'Ne možemo u vojsci angažirati Nepalce, niti plaćenike'
Predsjednik Republike Zoran Milanović je na prijemu koji je priredio u povodu Dana policije uručio odlikovanja zaslužnima, a u govoru se dotaknuo i pitanja uvođenja obaveznog vojnog roka ocijenivši da će biti potrebno godišnje najosnovnijim znanjima osposobiti nekoliko tisuća osoba
Prijemu na Pantovčaku u petak nazočili su potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, glavni ravnatelj policije Nikola Milina, bivši ministri unutarnjih poslova i drugi.
Hrvatske granice, rekao je, nešto je za što se Hrvatska borila i nikad ih ne treba doživjeti ležerno, komotno i lagano. "One su upisane i svaki centimetar je bitan", dodao je te poručio da će Hrvatska "uvijek biti država sa svojim granicama". "Tu granicu treba štititi", naglasio je Milanović te rekao da će policiji davati podršku u tome.
Vojni rok
Dodavši kako ima potrebu osvrnuti se na "nažalost, previše priču, a nimalo dogovor, o uvođenju obveznog vojnog roka u Hrvatskoj", predsjednik i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga, upozorio je da "Hrvatska ima problem s aktivnom pričuvom" zbog previsoke prosječne dobi. Stoga će, kaže, "biti potrebno razgovarati i mjeriti, pa onda na kraju i odrezati, kako ćemo odgovoriti tom izazovu".
"Svakako ne možemo sad dovesti radnika iz Nepala da rade taj posao. Ne možemo angažirati plaćenike jer smo nacionalna država i to mala", dodao je Milanović među inim te naglasio da je vojni rok "ozbiljna tema za jako ozbiljan razgovor na najvišoj razini". "Ne ad hoc, ne po nečijoj procjeni, intuiciji ili dnevno političkom instinktu i potrebama. To ne", dodao je.
Trebate će utvrditi koga ćemo pozivati, koliko će se ljudi odazvati, tko se neće odazvati, tko će se pozvati na ustavno pravo priziva savjesti, upozorio je predsjednik Republike te ocijenio da će trebati godišnje osposobiti barem nekoliko tisuća ljudi.
"„Mi smo ukinuli vojni rok 2007. godine zato što se više od 80 posto ročnika pozivalo na prigovor savjesti. Prošlo je sedamnaest godina i oni koji su tada imali trideset i bili pričuva ili hrvatska nacionalna garda, sada imaju 47 i to je malo previše. Ta popuna je nužna. Jedan od načina je da se godišnje u sustavu te obuke osposobi barem nekoliko tisuća ljudi sa najosnovnijim znanjima, jer očito za više nema uvjeta. Jer je vojska, što se tiče kadrovske popune zapovjednog kadra posebno dočasnika, nedovoljno popunjena", ocijenio je predsjednik RH Milanović.
Milina: Hrvatska je među najsigurnijim zemljama svijeta
Glavni ravnatelj policije Milina istaknuo je, uz zahvalu predsjedniku na prijemu, da je Hrvatska danas među najsigurnijim zemljama svijeta u više kategorija.
Hrvatska policija danas vodi i veliki broj operativnih akcija na međunarodnoj razini vezanih uz suzbijanje organiziranog kriminaliteta, dodao je te naglasio da je sve to doprinos vrijednih hrvatskih policijskih službenika i svih rodova policije.
Nastojat ćemo i dalje, kao i do sada - bez obzira na kritike koje nam uvijek dobro dođu da još bolje radimo svoj posao - održati ovako povoljno stanje sigurnosti i razvijati se kao i sve moderne europske policije, rekao je Milina.
Odlikovanja
Redom Nikole Šubića Zrinskog, za iskazano junaštvo njihovih pripadnika u Domovinskom ratu, odlikovane se policijske postaje Drniš, Glina i Vinkovci. Redom Nikole Šubića Zrinskog, za junački čin u Domovinskom ratu, odlikovan je Ivica Premužić. Redom hrvatskog trolista, za osobite zasluge njihovih pripadnika u Domovinskom ratu, odlikovane su policijska postaja Virovitica i Postaja granične policije Cetingrad.
Redom hrvatskog trolista za osobite zasluge za Republiku Hrvatsku stečene u ratu odlikovan je Ivica Perković, a Spomenicom domovinskog rata, za sudjelovanje u Domovinskom ratu, Kešo Puljić. Spomenicom domovinske zahvalnosti, za časnu i uzornu službu, odlikovano je ukupno oko 150 policijskih službenika, a njih 121 danas je Spomenicu i primilo.
