Milanovićeva kandidatkinja za predsjednicu Vrhovnog suda bila je protiv izručenja Perkovića

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović izjavio je u ponedjeljak da će predložiti predstojnicu Katedre za kazneno-procesno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu Zlatu Đurđević za predsjednicu Vrhovnog suda, ocijenivši da ona “nije dio klike koja ne dopušta promjene”.
“Pristala je biti kandidatkinjom”, rekao je Milanović novinarima nakon posjeta petrinjskom Odsjeku Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i najavio da će danas poslati prijedlog u Hrvatski sabor.

Tko je Zlata Đurđervić?

Zlata Đurđervić redovita je profesorica na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 2007. godine je predstojnica Katedre za kazneno procesno pravo.

Prof. Đurđević inače je pričuvna hrvatska kandidatkinja za sutkinju Europskog suda za ljudska prava, uz troje glavnih kandidata, sutkinju Ustavnog suda Lovorku Kušan, suca Vrhovnog suda Marina Mrčelu i predstojnika Katedre za kazneno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu Davora Derenčinovića. Inače, Đurđević je bila kandidatkinja i Milanovićeve i Plenkovićeve Vlade za Međunarodni kazneni sud.

Dobitnica je nekoliko međunarodnih stipendija, među kojima su njemačka akademska stipendija DAAD, austrijska stipendija ÖAD te Fulbrightova stipendija. Potpredsjednica je Hrvatske udruge za europsko kazneno pravo, predsjednica Hrvatskog udruženja za kaznene znanosti i praksu, a od 2009. godine članica je Izvršnog odbora Međunarodnog udruženja za kazneno pravo.

Bila je članica Državnoodvjetničkog vijeća i Povjerenstva za azil Republike Hrvatske. Govori engleski i njemački jezik, a pasivno se služi francuskim jezikom. U školskoj godini 2009./2010. bila je gošća predavačica na Berkeleyju, (University of California) u SAD-u.

Protiv izručenja Perkovića i Mustača

Zlata Đurđević inače je poznata po tome što se protivila izručenju UDB-aša Josipa Perkovića i Zdravka Mustača Njemačkoj zbog likvidacije hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića. Ona je tvrdila da je odluka Vrhovnog suda o izručenju protuustavna.

Ipak, Đurđević je bila i članica radne skupine za izmjenu Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU, ali kako nije mogla uskladiti fakultetske obveze, nije sudjelovala u radu te je javnim pismom kritički istupila protiv izmjena tog zakona nazvanih lex Perković, a kojima su se kršile preuzete obveze prema EU glede izručenja državljana i kojim se pokušalo spriječiti izručenje Perkovića i Mustača.

Ona je zajedno s profesorima Alanom Uzelcom i Đorđem Gardaševićem tvrdila da je odluka Visokog prekršajnog suda kojom je Marko Perković Thompson oslobođen za uzvik “Za dom spremni” u Čavoglavama – protuustavna.