Milijun vojnika, baze duboko pod zemljom, tuneli ispod Helsinkija... Finci se spremili za Ruse, ali stiže nova prijetnja!
Pouku bi mogli izvući iz ponašanja Švedske u vrijeme Hladnog rata
Finska ozbiljno shvaća prijetnju koja dolazi s istoka. Geopolitička situacija ne ide joj na ruku, a ne može se, dakako, preseliti na neku povoljniju lokaciju niti promijeniti činjenicu da s Rusijom dijeli 1300 kilometara dugačku granicu.
Upravo zato službeni Helsinki ne čeka da problemi buknu, nego se priprema za najcrnji scenarij. Osim što se Finska, od Drugog svjetskog rata neutralna zemlja, u travnju 2023. godine pridružila NATO-u, ozbiljno je pristupila pripremi građana i vojske za slučaj ruskog napada.
Postavljanje podvodnog telekomunikacijskog kanala kraj finske obale
"Međutim, prijetnja koja visi u zraku nije nužno dobra za njezinu ekonomiju", primjećuje Elisabeth Braw, stručnjakinja iz Atlantskog vijeća, međunarodne organizacije koja se bavi globalnim izazovima, sa sjedištem u Washingtonu. Finska će morati raditi još snažnije da bi zadržala interes ulagača i izbjegla štetu koju negativan publicitet zbog geopolitičkih prijetnji može imati i već ima za njezino gospodarstvo.
Naime, upravo je to, ističe Braw, mjesto na kojem leži problem za Finsku, svim preventivama i sveobuhvatnoj pripremi unatoč. A kriju se tu i lekcije za druge zemlje.
Postavljanje podvodnog telekomunikacijskog kanala kraj finske obale
Finska ima obavezni vojni rok za muškarce, što joj omogućuje stalnu vojnu obuku novih kadrova. Ima 280.000 vojnika i 900.000 obučenih rezervista, a riječ je o zemlji s 5,6 milijuna stanovnika. Naručuje novu opremu, modernizirajući svoju vojsku. Vojne baze i strateški objekti često su smješteni duboko pod zemljom, razmješteni u obliku švicarskog sira, sa složenom mrežom tunela ispod Helsinkija. Njihova Nacionalna agencija za hitnu opskrbu opskrbila se strateškim rezervama ključnih resursa koji uključuju žitarice i gorivo te može zadovoljiti šestomjesečne potrebe zemlje.
Međutim, suočava se sa strahom investitora i trenutačno traži način da svoje gospodarstvo učini "otpornim", kao što je učinila sa stanovništvom i vojskom. Braw piše da bi pouku mogla izvući iz ponašanja Švedske u vrijeme Hladnog rata. Švedska je tada, navodi ova autorica, u ratnu pripravnost uvukla cijelu zemlju, uključujući njezin gospodarski sektor.
Nekih 11.000 tvrtki ocijenjeno je kao "ključno" za gospodarstvo zemlje. Vlada je s tim poduzećima održavala posebne odnose, omogućujući im rad čak i u slučaju invazije. Poruka je bila jasna: možete imati golemu vojsku, ali naše društvo i gospodarstvo nastavit će funkcionirati unatoč svemu.
"Bila je to snažna poruka, a djelovala je. Švedska je ekonomija, bez obzira na rusku prijetnju, nastavila funkcionirati. Čak je i rasla", kaže Braw.
