Milorad Pupovac odredit će budućeg premijera: Plenković ga zato izdašno nagrađuje

MA NEMA STRAHA ILI NEMA ZIME

Potpuno spokojno, bez pretjerane potrebe za kampanjom i bez bilo kakvog uznemiravanja parlamentarne izbore dočekuje prvi čovjek SDSS-a Milorad Pupovac, čija će stranka gotovo sigurno i nakon izbora u Sabor ući sa svoja tri zastupnika, kao što je to uostalom bilo uvijek do sada. Ne samo da Pupovac što se tiče kampanje nema razloga za brigu, već je vrlo izgledno da će upravo Pupovac i nakon izbora biti onaj tko će na koncu donijeti odluku o tome tko će upravljati hrvatskom državom.

Budući da će se nakon izbora za formiranje vladajuće većine voditi bitka za svaki mandat jasno je da će osam manjinskih zastupnika biti poželjni saveznici kako lijevom bloku, tako i HDZ-u sa kojim Pupovac godinama uspješno surađuje.

Dio HDZ-ovaca nije posve ravnodušan prema tome što bi baš Pupovac mogao biti ključan faktor za formiranje vladajuće većine jer u njemu ne vide lojalnog saveza te kažu da će on ukoliko mu se ukaže bolja prilika vrlo vjerojatno okrenuti leđa i Plenkoviću.

Nije nemoguće da je i sami Plenković toga svjestan, ukazuju na to i u Domovinskom pokretu u kojem su posljednjih dana u više navrata ukazivali na to kako Plenković dugoročno kupuje svojeg koalicijskog partnera iz SDSS-a. Da HDZ i nakon parlamentarnih izbora namjerava surađivati s dosadašnjim koalicijskim partnerima u više je navrata posljednjih dana ponovio Plenković, a zajedno s njime i veliki dio unaprijed instruiranih HDZ-ovaca koji papagajski ponavljaju da ostaju u savezu sa SDSS-om i zastupnicima drugih nacionalnih manjina te sa HSL-om i HDS-om.

Nije nepoznanica da je suradnja HDZ-a i SDSS-a posljednjih godina pod povećalom, a svojedobno je i predsjednik Zoran Milanović o tom odnosu progovarao kao o braku iz interesa u kojem HDZ dobiva tri ruke u parlamentu, dok usporedno s time SDSS ostvaruje pristup državnim resursima pa i pozicijama. Sve je to lijepo upakirano u borbu za prava nacionalnih manjina u našoj zemlji, u kojoj je izborni sustav do te mjere paradoksalan da manjina odlučuje o sudbini većine.

Apsurd je to kakvog je teško pronaći bilo gdje na kugli zemaljskoj, no Plenkoviću bliski HDZ-ovci u tome ne vide problem. Kažu kako im je u cilju na parlamentarnim izborima ostvariti rezultat nalik onome iz srpnja 2020.godine, i nakon toga formirati Vladu s Pupovcem i svojim aktualnim partnerima, jer Plenković na taj način uz ostalo njeguje i svoj proeuropski imidž radi čega niti nije previše sklon suradnji sa strankama s desnog spektra. Posebno u HDZ-u stoga zadnjih dana naglasak stavljaju na stabilnost SDSS-a i Pupovca, kod kojega Plenković posebno cijeni stabilnost kod provođenja dogovora.

Odnos ruka, ruku mije

Ta stabilnost i u jednom djelu Plenkovićeve strane svodi se na staru narodnu- ruka ruku mije, no HDZ je odavno baš na tu narodnu poslovicu odavno i bez Pupovca sveo hrvatsku politiku. O čemu se točno Pupovac i Plenković dogovaraju i koji su to dogovori koji se tako uspješno postižu, u SDSS-u i HDZ-u nikada nisu precizirali. Precizirati se zato može da je Srpsko narodno vijeće u Plenkovićeva dva premijerska mandata financijski procvjetalo. Riječ je inače o krovnom udruženju Srba kojega predvodi Pupovac, a jedan od izvora iz kojih se SNV financira jest upravo državni proračun iz kojeg se iz godine u godinu povećavaju sredstva namijenjena SNV-u.

Vidljivo je to na primjeru 2022.godine kada je SNV kojeg predvodi Plenkovićev koalicijski partner zaradio više od 80 milijuna kuna. O kako se značajnom rastu radi vidljivo je iz SNV-ovih financijskih izvješća prema kojima je ova organizacija 2016.godine iz proračuna ostvarila prihode u iznosu od oko 9.935.000 kuna. Naredne 2017.godine donacije iz proračuna iznosile su 12.047.000 kn, a već u narednoj godini taj se iznos penje na 22.147.366 kuna. U 2020.godini govorimo o iznosu od 28.508.464 kune, a već naredne godine u iznosu od 37.711.710 kuna.

Najveći se rast dogodio 2022.godine kada je iz proračuna Srpsko narodno vijeće dobilo preko 80 milijuna kuna. Ne čude stoga Pupovčeve najave o gradnji 40 srpskih kulturnih centara diljem Hrvatske. Prvi dom gradi se u Rijeci, a više od pet milijuna kuna za njegovu izgradnju izdvaja se uz državnog proračuna, s tim da još nije poznato koliko bi trebala stajati gradnja ostalih 40 centara, no upravo bi nastavak gradnje tih centara i financiranje istih mogao biti jedan od razloga za nastavak suradnje između Plenkovića i Pupovca. Suradnja je to zahvaljujući kojoj je Anja Šimpraga iz SDSS-a dobila mjesto u Plenkovićevoj vladi na poziciji potpredsjednice. Osim nje SDSS ima i niz državnih tajnika te članova u vladinim uredima, državnim agencijama i državnim poduzećima. 

Milošević u problemima

Nije tajna da se Šimpragin prethodnik Boris Milošević iz Plenkovićeve vlade povukao zbog sumnje u namještanje natječaja sa ciljem da se nezakonita materijalna korist pribavi pravnim osobama bliskima SDSS-u. Za SDSS bi se moglo reći da je najutjecajnija stranka na hrvatskoj političkoj sceni budući da je ta opcija koja je najdulje činila vladajuće većine. SDSS je naime od 2000.godine neprestano na vlasti uz iznimku u 2016.godini kada je državu kratko vodio premijer Tihomir Orešković. Nakon što je HDZ preuzeo bivši premijer Ivo Sanader ta je stranka počela suradnju s nacionalnim manjinama kako 2003. godine, tako i četiri godine kasnije.

Među manjinama se i tada po brojnosti i utjecaju isticao Pupovčev SDSS koji je još 2007.godine izborom potpredsjednika Vlade iz redova srpske manjine ušao u izvršnu vlast sa Slobodanom Uzelcem koji je kao potpredsjednik Vlade iz redova srpske nacionalne manjine bio zadužen za regionalni razvoj, obnovu i povratak. Suradnja između HDZ-a i SDSS-a trajala je tijekom cijelog Sanaderova, a onda i u mandatu Jadranke Kosor.

Plenković pak sa šefom SDSS-a surađuje već osam godina, a zahvaljujući toj suradnji SDSS je druga najvažnija stranka u državi. Koliko tu poziciju SDSS-u omogućuje suradnje s Plenkovićem, toliko mu je omogućuje i izborni zakon koji srpskoj manjini jamči tri saborska zastupnika. Kako SDSS među političkim opcijama sa srpskim predznakom nema konkurencije, tako mu ni osvajanje mandata ne predstavlja problem, niti bi problema s time trebali imati na nadolazećim parlamentarnim izborima. 

Izdašni prihodi

Uz Pupovca i Anju Šimpragu koji se smatraju najutjecajnijim SDSS-ovcima, ništa manje utjecajan nije ni državni tajnik iz Ministarstva gospodarstva Mile Horvat koji se u središtu pažnje našao prije nekoliko mjeseci kada su mediji izvještavali o njegovom susretu s osječkim poduzetnikom Zvonkom Bedeom s kojim se sreo u vrijeme kada se javnost zgražala nad požarom u njegovoj tvornici Drava International. “Da, sreo sam se s vlasnikom Drava Internationala prošli četvrtak – ali nije riječ ni o kakvom službenom ili dogovorenom sastanku nego o slučajnom susretu. Vidio sam ga iz automobila, kako sjedi sam i utučen na klupi pred seoskom kafanom, gleda u vatru koja mu guta tvornicu – napravio sam ljudsku gestu, stao i pitao kako je”, objasnio je tada Horvat kojega nitko više o tome nije niti pitao.

Osim Horvata, važnu funkciju obnaša i Spomenka Đurić državna tajnica u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU. Nedavno su političke stranke podnijele godišnje financijsko izvješće Državnom izbornom povjerenstvu, a ono otkriva da je stranka Milorada Pupovca lani ostvarila prihode u iznosu od 308.815 eura što je u odnosu na 2022. godinu više za 17.801. euro. Većina prihoda SDSS-a je iz državnog proračuna.