Ministar Horvat: U sektoru turizma i prometa već sada trpimo određene štete

Kako bi se ublažile negativne posljedice pandemije na gospodarstvo – Vlada će sutra na sjednici donijeti konkretne odluke. Sabor bi mjere trebao izglasati po hitnom postupku.

10 mjera za pomoć gospodarstvu

Sinoć je objavljeno prvih 10 mjera za pomoć gospodarstvu – među ostalim reprogramiranje postojećih kredita i uvođenje moratorija na kreditne obveze klijenata HBOR-a i poslovnih banaka, odobravanje novih kredita za likvidnost, interventni otkup viškova ugroženih industrijskih i poljoprivrednih proizvođača.

U kojim su sektorima ugrožena radna mjesta; Kakvu ulogu mogu odigrati banke u kriznoj situaciji; koliko će vremena trebati da se turistički kotač ponovno zavrti? Na ta i druga pitanja u Otvorenom su odgovarali Darko Horvat, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta; Gari Cappelli, ministar turizma; Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore i Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca.

Horvat: Široki spektar mjera

Darko Horvat, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta kazao je da već u sektoru turizma i prometa već sada trpimo određene štete. Brine ga utjecaj koronavirusa na prerađivačku industriju, na proizvodnju i izvoz.

– Mi u segmentu mjera koje ćemo staviti sutra na stol Vladi, idemo s jednim vrlo širokim spektrom mjera, gdje ćemo pokušati u prvom setu mjera zahvatiti i osigurati likvidnost, dati priliku za održavanje radnih mjesta, zaustaviti kreditne obveze pravnim i fizičkim osobama. Nakon toga u drugom ili trećem setu mjera cilj je osigurati da se što prije hrvatsko gospodarstvo vrati na one pozicije koje je imalo u rujnu, listopadu i studenome prošle godine, kazao je Horvat.

Cappelli: Moramo koliko-toliko odraditi srpanj i kolovoz

– Prije 15 dana govorili smo o dobrom početku sezone. Podaci su bili dobri i jaki, no sad se okrenula stranica koju nitko nije htio. Mi u prva tri mjeseca ostvarujemo oko 3% fizičkog i novčanog prihoda koji se ostvaraju na razini cijele godine. U drugom kvartalu ostvarujemo oko 22% prihoda. U srpnju, kolovozu i rujnu ostvarujemo oko 65% cjelokupnog prometa. Prihod od zadnjeg kvartala iznosi 9%. Najveća očekivanja ostaju za špicu sezone, posebno vezano za obeteljski smještaj koji u srpnju i kolovozu ostvaruje 43% svih prihoda. Prosjek je 75 dana popunjenosti. Nama je važno da uspijemo koliko toliko odraditi srpanj i kolovoz, kazao je ministar turizma Gari Cappelli.

Za ta dva mjeseca, dodao je – nema otkazivanja, ali nema ni novog bookinga. Ističe da će ove godine za prva tri mjeseca biti 30% manje ostvarenih prihoda u odnosu na prošlu godinu. Cappelli smatra kako će se s vladinim mjerama gubici uspjeti amortizirati.

Necentralizirane odluke donose probleme u logistici

– Sve upite i prijedloge gospodarstvenika koje dobijemo šaljemo Radnoj skupini koja je objedinila sve prijedloge i naravno prema Nacionalnom stožeru. Ima raznih pitanja iz raznih sektora. Danas je recimo veliki problem u transportu i opskrbi. Gospodarstvenici se žale da postoji nekoordiniranost između lokalne razine, Stožera i nacionalne razine. Kažu kako samo donose riješenja o radnom vremenu i stvaraju probleme u logistici. Te probleme smo uputili i očekujemo da se to centralizira i da ide s jedne razine, kazao je Luka Burilović. Dodao je kako kriza nije ušla samo u pore gospodarstva nego i u pore društva te da već sad postoje problemi u svim segmentima.

Majetić: Gospodarstvu trebati barem 12 mjeseci da “popegla” efekte krize

– Svi znamo da nema grane koja neće imati posljedice korone. Neke već imaju sada i vlada velika nervoza što će biti sutra. Kada mali poduzetnici koji su većina u hrvatskom gospodarstvu prekinu poslovnu aktivnost i nemaju prihode pitanje je kako isplatiti plaće, kako zadržati radnu snagu i likvidnost. Ne znamo što može biti sutra. Znamo da se stvari mogu drastično pokvariti i sad pokušavamo kroz sastanke i mjere koje idu sutra na Vladu da pokažemo kako Vlada i poslodavci brinu kako bi sačuvali radna mjesta i kako bi imali kakve takve plaće za radnike dok kriza ne prođe, rekao je Davor Majetić.

Dati veći značaj domaćim proizvodima

Smatra kako će gospodarstvu trebati barem 12 mjeseci da “popegla” efekte krize. Burilović je dodao kako je ovo prilika da se sada okrenemo vlastitoj proizvodnji i opskrbi trgovačkih lanaca našim prozvodima koji su vrlo kvalitetni i dati im veći značaj. Majetić je kazao kako su sva skladišta bila relativno puna za turističku sezonu i da će sada te zalihe iskoristiti “za koronu”. Hrane i ostalih proizvoda ima za 5-6 mjeseci, a nedostaje proizvoda poput antiseptika. U tijeku su dogovori da se to nadomjesti, kazao je i ponovio kako se građani ne moraju bojati da će gladovati ili ostati bez osnovnih potrepština.

– Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu nam je jako potreban kazao je Burilović., Sada imaju proizvodnju bez koje bi se sada teško mogli zamisliti i proizvodi koji su potrebni za zdravstvene potrebe. “Vidite kako je dobro da smo neke tvrtke ostavili, to se sada vidi u ovim teškim vremenima”, dodao je.

Horvat o problemu Imunološkog zavoda

Horvat je rekao da bi bio sretan i zadovoljan da Hrvatska ima svoj imunološki zavod kakav je imala Jugoslavija 80-tih. Siguran je da bi mi mogli proizvoditi cjepiva za naše ali i europsko težište u takvim institucijama.

Interventna nabava strateških proizvoda iz robnih rezervi

Radna skupina pripremila je kvalitetan set mjera s kojim ćemo izaći sutra pred hrvatsku javnost i hrvatske poduzetnike ali dati ingerenciju i alat Vladi i resornim ministrima da u trenucima određenog neregularnog ponašanja i špekulacija na tržištu pravovaljano i efikasno interveniraju. Vlada je donijela odluku kojom je spriječila dizanje cijena na maloprodajnom tržištu, a ministar gospodarstva može spriječiti izvoz određenih roba tržišta RH. Sutra ćemo na sjednici vlade donijeti odluku gdje će robne rezerve, pogotovo strateške artikle moći nabavljati mimo zakona o javnoj nabavi – interventno. Prema riječima logističkih centara mi imamo dostatno robe za sljedeća dva mjeseca sigurno, bez aktivacije strateških robnih rezervi, kazao je Horvat.

Odgoda plaćanja i u turizmu

– Sutra će se sagledavati i dio turističkih mjera i donijet neke odluke, jedna od tih je boravišna pristojba, taj paušal ćemo staviti u odgodu. Vidjet ćemo što će biti u srpnju i kolovozu pa ćemo te odluke mijenjati. U svakom slučaju za sada ide odgoda. Druga odgoda je plaćanje članarine te odgoda plaćanja koncesije na turističko zemljiše i kampove. Donijet ćemo i odluku dok su izvanredne mjere da jedno Stožer može donijeti odluku radnog vremena za cijelu Hrvatsku, kazao je Cappelli.

Subvencioniranje plaća za osobe u samoizolaciji

Burilović je kazao da se uz odgodu razmišlja i o subvencioniraju plaća.

– Razgovarali smo danas i u ljudima koji su u samoizolaciji kakva je njihov status, rekao je Burilović.

Dodao je da oni koji su otišli u samoizolaciju, Hrvatska bi im trebala subvencionirati dio troškova plaće ili dati čak minimalnu plaću, a ako dođe do koraka dalje da se ljudi razbole, država bi trebala snositi 100% troškova te plaće u onim sektorima koji su najugroženiji.