MIROVINE Ostvarila pravo na punu mirovinu, odabrala ovaj stup i dobila puno manju penziju

Visina mirovina u Hrvatskoj već godinama izaziva nezadovoljstvo među građanima, a posebno među onima koji tek odlaze u mirovinu i susreću se s neočekivanim smanjenjima svojih primanja. Jedan od čestih razloga nezadovoljstva jest upravo sustav dvostupne mirovine, uveden reformom 2002. godine. Iako je zamišljen kao način povećanja sigurnosti budućih umirovljenika, mnogi građani sada se osjećaju prevarenima zbog nižih iznosa nego što su očekivali.

Na stranici Sindikata umirovljenika Hrvatske nedavno je objavljeno pitanje gospođe A.M. iz Siska koja je izrazila svoje nezadovoljstvo visinom mirovine nakon što je odabrala kombinaciju prvog i drugog stupa. “Nedavno sam ostvarila pravo na mirovinu i odabrala sam kombinaciju s mirovinom iz drugog stupa. Mislila sam da ću primiti punu mirovinu iz prvog stupa i dodatnu mirovinu iz drugog stupa, ali sada vidim da je moja mirovina iz prvog stupa prilično manja nego što bi bila da sam ostvarila pravo samo iz prvog stupa. Zbog čega dolazi do takve razlike?“, pita se umirovljenica iz Siska.

Sindikat umirovljenika Hrvatske dao joj je odgovor: “Navedena razlika nastaje zbog drugačijeg obračuna mirovine iz prvog stupa u slučaju kada korisnik izabere dvostupovnu mirovinu. Tada se mirovina iz prvog stupa izračunava iz dva dijela, za staž do 2002. godine prema redovnoj mirovinskoj formuli, a za staž poslije 2002. godine mirovina iznosi 75 % mirovine po redovnoj mirovinskoj formuli. Razlog za navedeno umanjenje je dioba doprinosa za mirovinsko osiguranje od uvođenja drugogog stupa mirovinskog osiguranja (2002. god), koji je ukupno 20 % iz plaće, na 15 % u prvi stup i 5 % u drugi stup. Ovih 15 % doprinosa koji se uplaćuje u prvi stup je 75 % u odnosu na ukupni doprinos za mirovinsko osiguranje od 20 % (15:20= 0,75).”

Analiza prosječnih hrvatskih mirovina

Prosječna mirovina u Hrvatskoj trenutno iznosi 553 eura mjesečno, no ta brojka skriva velike razlike među pojedinim kategorijama umirovljenika. Naime, ako se isključe najniže mirovine i uključe one najviše, prosjek raste na 623 eura. Međutim, čak 26 posto hrvatskih umirovljenika prima minimalnu mirovinu od svega 395 eura mjesečno.

Posebno zabrinjava podatak da gotovo svaki četvrti hrvatski umirovljenik prima manje od 308 eura mjesečno, što je daleko ispod granice dostojanstvenog života. Najniže su mirovine zabilježene u Vukovaru, dok su najviše one koje primaju stanovnici Zagreba, Rijeke i Dubrovnika.

U Hrvatskoj trenutno postoji više od milijun i dvjesto tisuća korisnika mirovina. Među njima je čak 271 tisuća osoba koje primaju minimalnu mirovinu od svega 395 eura mjesečno. To znači da oko 26 posto hrvatskih umirovljenika živi na manje od 400 eura mjesečno. S druge strane, postoje kategorije koje ostvaruju znatno veće prihode – braniteljske mirovine prelaze prosjek od 1.200 eura, dok saborske povlaštene mirovine prelaze čak dvije tisuće eura mjesečno.

Zvuči dobro u teoriji, ali praksa pokazuje drugačije

Iako je drugi stup uveden kako bi se povećala sigurnost budućih umirovljenika kroz individualiziranu štednju, praksa pokazuje da mnogi građani nisu zadovoljni rezultatima. Zoran Anušić, viši ekonomist Svjetske banke u Zagrebu, upozorava kako se kod dvostupnih mirovina prvi stup automatski smanjuje za određeni postotak jer dio doprinosa odlazi u individualiziranu štednju drugog stupa.

Osim toga, obiteljske i invalidske mirovine također su relativno niske – obiteljske prosječno iznose oko 483 eura mjesečno, a invalidske još manje – oko 419 eura mjesečno. Mnogi primatelji ovih kategorija još uvijek čekaju jednokratne dodatke kojima bi im država olakšala životne uvjete u starosti i bolesti. Iako je reforma hrvatskog mirovinskog sustava započela još davne 2002., očito je kako postoje brojni problemi koje treba riješiti. Trenutačni sustav s dva obvezna stupa (prvi temeljen na međugeneracijskoj solidarnosti te drugi na individualnoj kapitaliziranoj štednji) nije ispunio očekivanja svih građana.