MIROVINSKA REFORMA Umirovljenici su ključni za izbore, doznali smo što im nude Most, DP i Možemo!
Jedan od ključnih izazova za buduću Vladu RH bit će postizanje održivosti mirovinskog sustava. Na temu koji bi prvi korak poduzeli u smjeru poboljšanja stanja umirovljenika, svoje prijedloge izložile su nam tri stranke - Možemo!, Most i Domovinski pokret - a jačanje umirovljeničkog standarda najavio je i predsjednik Zoran Milanović u intervjuu danom N1 televiziji
'Održivost mirovinskog sustava izravno ovisi o omjeru radnika i umirovljenika. Aktualni je omjer 1 : 1,34. Dok god se taj omjer značajno ne popravi, mirovinski sustav ne može biti samoodrživ', ističu iz stanke zelene ljevice Možemo!.
Njihov cilj je planski i sistematski podići razine svih mirovina obračunatih prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (ZOMO) za približno 10 posto do kraja mandata. To planiraju učiniti tako da se mirovine povećavaju od dva do tri posto godišnje, četiri uzastopne godine, i to povrh standardnog polugodišnjeg usklađivanja propisanog zakonom.
U Domovinskom pokretu smatraju da su svi dosadašnji pokušaji reforme mirovinskog sustava bili bezuspješni. To uključuje i formiranje tzv. drugog stupa, čije je financiranje stvorilo manjak novca za isplatu tekućih mirovina.
Dansku ističu kao primjer zemlje s održivim mirovinskim sustavom. 'I u Danskoj postoje, kao i u Hrvatskoj, tri stupa, no drugačija je struktura ekonomije. U Hrvatskoj previše ljudi ovisi o proračunskim transferima. U ovakvoj strukturi ekonomije nemoguće je imati održiv mirovinski sustav', poručuju iz Domovinskog pokreta, kojem reforma mirovinskog sustava predstavlja samo element nužne temeljite transformacije hrvatskog gospodarstva prema protržišnim načelima.
Prvi korak koji bi Most napravio u stvaranju održivog mirovinskog sustava bilo bi ukidanje poreza na mirovine.
'Ukinuli bismo porez na mirovine jer se on ne plaća u mnogim europskim zemljama, poput Slovenije, Slovačke, Bugarske, Irske, Malte itd., ili je pak bitno niži nego u Hrvatskoj. S obzirom na to da porez od početka 2024. godine ionako ne bi plaćalo oko 850.000 umirovljenih prema ZOMO-u (s mirovinama ispod novouvedene granice osobnog odbitka od 560 eura), ukidanje plaćanja poreza za gotovo sve preostale umirovljenike ne bi bitno teretilo državni proračun, a opet bi oslobodilo neka sredstva našim umirovljenicima', ističu iz Mosta.
Za Most pravo pitanje nije isključivo financijska održivost mirovinskog sustava, jer smatraju da će određeni iznos mirovine država uvijek garantirati po principu međugeneracijske solidarnosti, već kako povećati realnu kupovnu moć umirovljenika.
Most se zalaže za veću konkurenciju među mirovinskim fondovima drugog stupa. 'S obzirom na to da je jako puno novca u igri, ne vidimo zašto ne bismo imali deset mirovinskih fondova koji bi se onda tržišno borili za naše povjerenje', poručuju iz ove oporbene stranke.
Jedna od najvažnijih promjena na kojoj žele raditi su promjene investicijskih strategija jer izvan štednje, investiranja i prinosa ne vide alternativu u smislu povećanja mirovina i realne kupovne moći u Hrvatskoj. Njihov prijedlog ide više prema usmjeravanju privatnoj mirovinskoj štednji, a postojeći obvezni mirovinski fondovi mogu biti jedan od elemenata tog sustava.
O mirovinama se u srijedu oglasio i predsjednik Zoran Milanović, koji će biti kandidat lijeve koalicije Rijeke pravde. On kaže da će jedan od prvih poteza njegove 'vlade nacionalnog spasa' biti povećanje mirovina na 50 posto prosječne plaće.
'Hrvatska bez problema može osigurati 750 milijuna eura u državnom proračunu za trajno povećanje mirovina', napisao je Milanović na Facebooku.
Izvor:tportal/Foto: fah
